ISHOD NEIZVJESTAN

BiH: Palmer i Eichhorst u novoj posredničkoj misiji, okupljaju sve političke čelnike iza zatvorenih vrata

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 25.01.2022 11:16
  • Objavljeno 25.01.2022 u 11:16
Angelina Eichhorst i Matthew Palmer

Angelina Eichhorst i Matthew Palmer

Izvor: EPA / Autor: FEHIM DEMIR

Američki i europski posrednici u pregovorima o izmjenama izbornog zakona BiH u srijedu će započeti novi krug pregovora s političarima iz BiH, čiji je cilj naći rješenje za novi izborni model i osigurati da on bude prihvaćen u parlamentu kako bi se mogao primijeniti već na izborima planiranim za listopad

Posebni američki izaslanik Matthew Palmer i ravnateljica pri službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angelina Eichhorst prvi će sastanak imati s članovima kolegija Zastupničkog i Doma naroda parlamenta BiH koji su istodobno čelnici ili visoki dužnosnici tri vladajuće nacionalne stranke.

Na tom će sastanku, u svojstvu čelnika Doma naroda, biti predsjednici HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) Dragan Čović i Bakir Izetbegović te dužnosnici obaju domova iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Špirić i Nebojša Radmanović, kao i Denis Zvizdić, bivši član SDA, a sada dužnosnik stranke Narod i pravda (NiP), koja predvodi ujedinjeni oporbeni blok u Federaciji BiH.

Lokalni su mediji prenijeli kako Palmer i Eichhorst nakon toga u Neumu iza zatvorenih vrata planiraju okupiti čelnike svih važnijih političkih stranaka iz BiH. Tijekom dvodnevnih pregovora koji bi trajali do 30. siječnja trebalo bi postati jasno je li moguć dogovor o nekom od izbornih modela koji bi trebali osigurati provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i jedne presude Ustavnog suda BiH, kojima je utvrđena diskriminacija građana ili etničkih zajednica u izbornom procesu u BiH.

Neizvjesno je u kakvom će formatu ti pregovori biti održani jer su iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) potvrdili kako njihovi predstavnici neće ići u Neum.

Kraj siječnja ranije je naznačen kao zadnji rok za postizanje političkog dogovora, uz procjenu kako treba najmanje tri mjeseca za formalno usvajanje izmjena ustava i izbornog zakona u parlamentu BiH, jer se to mora učiniti do početka svibnja, kada Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima obvezu raspisati izbore.

Prijepori oko političkog predstavljanja unutar Federacije BiH

Pitanje promjene izbornih pravila u BiH otvoreno je presudom Europskog suda pravde u slučaju "Sejdić-Finci", donesenom još 2009., kada je utvrđeno da su pripadnici nacionalnih manjina diskriminirani jer se ne mogu natjecati za članove Predsjedništva BiH niti za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

Nakon toga uslijedile su još četiri tužbe po kojima je Europski sud za ljudska prava donio presude i potvrdio kako su postojećim izbornom zakonom diskriminirane i druge kategorije državljana BiH samo zbog njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Ustavni sud BiH je pak 2016., odlučujući po tužbi Bože Ljubića, donio presudu kojom je konstatirao kako sastav Dom naroda parlamenta Federacije BiH mora odražavati načelo ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i njihova legitimnog predstavljanja.

HDZ BiH je na temelju te presude inzistirao da se poštivanje ovih načela analogijom osigura i pri biranju članova Predsjedništva BiH, što je postalo predmetom višegodišnjih političkih prijepora i bezuspješnih pregovora.

HDZ BiH i ostale hrvatske stranke inzistiraju da se Hrvat koji je izabran za člana Predsjedništva BiH mora birati glasovima pripadnika hrvatskog naroda s područja Federacije BiH, a SDA načelno nema ništa protiv definiranja nekog novog modela biranja članova državnog vrha, no ne želi pristati da se to osigura kroz uspostavu dvije etničke izborne jedinice.

SDA istodobno traži reduciranje ovlasti Doma naroda parlamenta Federacije BiH kako to tijelo ne bi, kako je to sada slučaj, imalo ovlasti potvrđivati odnosno blokirati sve odluke Zastupničkog doma, nego isključivo štititi jasno definirane nacionalne interese.

Poboljšati kontrolu regularnosti izbora

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odgovornost za dogovor o izmjenama izbornog zakona prebacio je na hrvatske i bošnjačke političare tvrdeći kako će prihvatiti svaki dogovor koji oni postignu.

Hrvatske su stranke do sada ponudile nekoliko modela za promjene izbornog zakona koji uključuju mogućnost izravnog ili neizravnog biranja članova Predsjedništva BiH, ali uvijek kroz dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH i kontrolni sustav koji bi se uspostavio kroz Dom naroda entitetskog parlamenta.

"Hrvatska strana jedina u kontinuitetu nudi neka rješenja i različite prijedloge da bi se konačno riješio ovaj problem. Nadam se da će do toga i doći u međustranačkim pregovorima planiranim za kraj siječnja. Ukoliko do toga ne dođe, Hrvatski narodni sabor (HNS) će 19. veljače donijeti zaključke koji će biti odgovor na stanje koje nas čeka u pripremi narednih općih izbora u BiH", kazao je ranije Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.

Nevladina udruga "Pod lupom", koja poput GONG-a u Hrvatskoj već godinama nadzire provedbu izbora u BiH, uoči početka novog kruga pregovora o izmjenama izbornog zakona zatražila je da se na dnevnom redu svakako nađu i prijedlozi novih tehničkih rješenja kojima će se zajamčiti regularnost izbornog procesa i spriječiti krađe glasova kakvih je bilo u prošlosti.

Pozvali su na uvođenje uređaja za skeniranje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača da bi se spriječile zloupotrebe vezane za identitet birača koji izlaze na glasanje i ujedno pratila izlaznost birača na izbore u realnom vremenu. Uz nove bi tehnologije, kako su istaknuli, i u BiH bilo moguće imati rezultate glasanje u razdoblju od nekoliko sati, a ne da se na to čeka danima i tjednima kako je to do sada bio slučaj.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!