Gdje su najveće promjene prema prijedlogu novih izbornih jedinica? Što se mijenja u Zagrebu? Zašto je oporba nezadovoljna i hoće li nove izborne jedinice osigurati ustavom zajamčenu jednakost biračkog prava U mreži Prvog odgovarali su Nikola Mažar (HDZ), Arsen Bauk (SDP) i Zvonimir Troskot (Most)
Nikola Mažar podsjetio je kako je Ustavni sud ukinuo zakon o izbornim jedinicama zbog 'nejednake težine glasa' uslijed demografskih promjena. Na temelju toga je Ministarstvo uprave napravilo prijedlog koji danas ide u javnu raspravu, a potom i u dva čitanja u Sabor.
'Krucijalno u ovom prijedlogu je da se napravi 'jednako pravo svakoga birača' tako da su modifikacije rezultirale da u svakoj izbornoj jedinici imamo 364 tisuće birača. Po registru birača ukupno imamo 3.646.636 birača, a prosječno je odstupanje po izbornim jedinicama samo jedan posto, a najviše 2,2 posto', kazao je Mažar na HR-u.
Bitnim je naglasio i da će sada Ministarstvo uprave i pravosuđa voditi brigu o promjenama broja birača a Vlada će dva puta godišnje o tome izvještavati Sabor. Kad dođe do anomalije, moći će se na vrijeme reagirati, dodao je.
Arsen Bauk ponovio je kako i dalje stoji iza izjave da se radi o 'frankeštajnovom' prekrajanju izbornih jedinica, posebno za 7. izbornu jedinicu. Na njoj su se, kaže - prelomile sve nelogičnosti političke odluke većine da se ostane kod sustava 10x14.
vezane vijesti
'Nema tog slikara, krojača ili režisera koji dobije zadatak da nacrta 10x14, u skladu s odlukom Ustavnog suda - da barem jedna izborna jedinica ne izgleda kao čudovište. Ono počinje iznad Zadra, ide iza Rijeke i završava iza Kutine. Osim toga, mogli smo vidjeti da se za svaku korekciju - može staviti i ime i prezime sponzora. Tj. pojedinaca koji su imali moć da utječu na to ili da dokažu 'čiji je veći', kazao je.
Detektirao sam, dodao je - tri krpice i jednu zakrpu. A što se tiče rezultata izbora, neće biti bitnije razlike, smatra. Pozitivnim je ocijenio i 'normalniju' podjelu Grada Zagreba, ali smatra da se moglo granice izbornih jedinica uskladiti s granicama županija, kako se raspodjela ne bi konstantno propitivala i dovodila u sumnju.
Smatra također da bi trebalo smanjiti prag za preferencijske glasove, kako bi se povećao utjecaj građana na izbore zastupnika u Saboru.
'Dolazim iz 'frankenštajnske' 7. izborne jedinice koja je i prije bila specifična jer je uključivala pet regija i mentaliteta. I sad su sve nelogičnosti izbornog sustava vidljive u 7. izbornoj jedinici. Ključno je da popis birača i popis stanovništva nisu usklađeni. U Karlovačkoj županiji je popis stanovništva pokazao da je na prošlim izborima glasalo 100 posto ljudi više, nego što ima stanovnika, upozorio je Zvonimir Troskot.
Ovo je model za malu izlaznost, ali to vladajućima neće pomoći. Mostov bi prijedlog uključivao, dodao je Troskot - elektronsko i dopisno glasovanje. Kao primjer 'fer' političke utakmice i velike izlaznosti na izbore (70 posto) naveo je primjer Estonije.
Mažar je odgovorio kako je odluka Ustavnog suda u potpunosti ispoštovana te naglasio kako nijedan grad i općina nisu 'sasječeni'. Govoreći o 7. izbornoj jedinici kazao je "kako moramo biti svjesni geografskog oblika Hrvatske" - Lika ima 10 posto površine Hrvatske, a u njoj živi samo 40 tisuća stanovnika.
Odgovarajući na prigovore Arsena Bauka vezano za granice županija, Mažar je podsjetio da je SDP ukinuo Županijski dom Sabora. U tome, kaže - vidi nedosljednost. Odgovarajući na kritike da je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama donesen netransparentno, kazao je kako će svaki stručnjak, svaka udruga, građanin - moći dati komentar. A to će se moći i kroz dva čitanja u Saboru.
