Amnesty International pozdravio je u četvrtak izvješće Europske komisije u kojemu se poziva na bržu reformu hrvatskog pravosuđa i poboljšanje stanja ljudskih prava.
Europska komisija je priopćila da je Hrvatska napravila znatan napredak u području pravosuđa i temeljnih prava i treba nastaviti s naporima kako bi stvorila uvjerljivu evidenciju rezultata na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, rješavanju pitanja nekažnjivosti ratnih zločina i rješavanja pitanja vezanih uz povratak izbjeglica.
'Ovo je povijesni trenutak u politici proširenja EU-a', rekao je direktor europskog ureda Amnesty Internationala Nicolas Beger, kako je priopćio AI. 'Europska unija je pokazala svoju predanost pravdi postavljanjem zahtjevnih mjerila glede ljudskih prava i nekažnjivosti ratnih zločina...', istaknuo je.
U svom posljednjem izvješću objavljenom u prosincu 2010. pod nazivom 'Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj' AI kaže da je identificirao ozbiljne prepreke u hrvatskom pravosuđu koje omogućuju nekažnjivost ratnih zločina i drugih zločina prema međunarodnom pravu počinjenih tijeka rata 1991-1995..
'Hrvatska i druge zemlje na prostoru bivše Jugoslavije moraju shvatiti da međunarodna zajednica neće zatvoriti oči na najteže zločine počinjene '90-ih godina. Komisija je poslala snažnu poruku nade žrtvama tih zločina', istaknuo je Berger, a prenosi se u priopćenju AI-a. Dodao je da je hrvatski ogranak Poticaja mladih za ljudska prava (YIHR) 'prepoznao devet starijih hrvatskih dužnosnika koji su navodno imali zapovjednu odgovornost za ratne zločine, a izbjegli su istrazi'.
Osobe koje YIHR navodi su, uz Šeksa, i Davora Domazeta Lošu, kojega AI također spominje u svome izvještaju, još Ivan Vekić, Đuro Brodarac, Karl Gorinšek, Vinko Barbarić, Darko Milinović, Ivan Jarnjak i Mate Laušić.
