Čelnici mediteranskih članica Europske unije usvojili su u Splitu zajedničku deklaraciju kojom su poslali niz snažnih geopolitičkih poruka – od nastavka potpore Ukrajini i dodatnih sankcija Rusiji, preko zahtjeva za razoružanjem Hezbollaha i prekidom širenja izraelskih naselja na Zapadnoj obali, do proširenja Europske unije. Posebno je odjeknula poruka zemljama kandidatkinjama, uključujući države zapadnog Balkana: napredak prema članstvu zahtijeva stvarnu predanost pomirenju i ‘nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida’
Splitska deklaracija usvojena je na 13. sastanku na vrhu MED9, održanom 7. listopada pod geslom ‘Za sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran’.
Na summitu su sudjelovali hrvatski premijer Andrej Plenković, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides te premijeri Italije Giorgia Meloni, Grčke Kyriakos Mitsotakis, Malte Robert Abela, Portugala Luís Montenegro i Slovenije Janez Janša. Španjolskog premijera Pedra Sáncheza predstavljao je državni tajnik za Europsku uniju Fernando Sampedro Marcos.
U Split su kao gosti stigli i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, europska povjerenica Dubravka Šuica, jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te princ Albert II. od Monaka.
vezane vijesti
Oštra osuda Rusije, najavljuju i dodatne sankcije
Jedan od najsnažnijih dijelova deklaracije odnosi se na rat u Ukrajini. Čelnici MED9 ‘snažno osuđuju’ rusku agresiju, ali i ono što nazivaju nedavnom ozbiljnom eskalacijom rata, uključujući velike raketne i dronske napade na civile te sve agresivnije ponašanje Rusije prema članicama Europske unije.
Ponovili su ‘nepokolebljivu potporu’ neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
Istodobno traže povratak ukrajinske djece koja su nezakonito deportirana ili prisilno premještena te razmjenu zarobljenika.
MED9 najavljuje nastavak pomoći Kijevu, ali i povećavanje pritiska na Moskvu, uključujući dodatne sankcije, kako bi se Rusiju potaknulo na ozbiljno uključivanje u napore za postizanje mira.
Gaza: Katastrofalna humanitarna situacija
Deklaracija je usvojena upravo na treću godišnjicu Hamasova napada na Izrael 7. listopada 2023., koji su čelnici ponovno osudili. Istodobno potvrđuju potporu rješenju s dvije države – Izraelom i Palestinom koji bi živjeli jedan uz drugoga u miru, unutar sigurnih i priznatih granica.
Posebno traže zaštitu civila, trenutačan i neometan pristup humanitarnoj pomoći te njezinu kontinuiranu dostavu u velikom opsegu. Stanje u Gazi opisuju kao ‘katastrofalnu humanitarnu situaciju’ i naglašavaju hitnu potrebu za ponovnom uspostavom osnovnih usluga.
MED9 pritom šalje i jasnu poruku Izraelu – traži trenutačni prekid svih aktivnosti širenja naselja na Zapadnoj obali te osuđuje poteze koji ugrožavaju mogućnost rješenja s dvije države. Traži se i puna provedba prekida vatre te Rezolucije 2803 Vijeća sigurnosti UN-a.
Traže potpuno razoružanje Hezbollaha
Vrlo izravna poruka upućena je i Libanonu. Čelnici MED9 zahtijevaju potpuno razoružanje Hezbollaha i obnovu punog suvereniteta Libanona.
Prema deklaraciji, libanonska država mora imati isključivu vlast nad oružjem na cijelom svom teritoriju, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
Kada je riječ o Iranu, podržavaju nastavak diplomatskih napora za trajno rješavanje otvorenih pitanja te traže da Teheran u potpunosti poštuje svoje obveze povezane s nuklearnim nadzorom.
No dodali su i politički snažnu formulaciju – traže poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda Iranaca, uključujući ‘njihovo pravo da izaberu vlastitu budućnost’.
Poruka zapadnom Balkanu: Budućnost vam je u EU-u, ali postoje uvjeti
Za Hrvatsku i neposredno susjedstvo posebno je važan dio deklaracije posvećen proširenju Europske unije. MED9 proširenje naziva ‘geostrateškim ulaganjem u mir, sigurnost i prosperitet’ te izričito navodi da budućnost zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije leži unutar Europske unije.
Podržava se proces pristupanja temeljen na zaslugama, reformama, vladavini prava, dobrosusjedskim odnosima i punom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. No u nastavku slijedi vrlo jasna politička poruka zemljama kandidatkinjama.
‘Vjerodostojan napredak prema članstvu zahtijeva da svaka zemlja kandidatkinja pokaže trajnu privrženost temeljnim vrijednostima Unije, uključujući stvarnu predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida’, stoji u Splitskoj deklaraciji.
Migracije: Brži povratci i jačanje vanjskih granica
Velik dio dokumenta posvećen je i migracijama. MED9 traži snažniju zaštitu vanjskih granica EU-a, solidarnost s državama izloženima velikom migracijskom pritisku te učinkovitiju borbu protiv krijumčarenja ljudi.
Pozdravlja se primjena Pakta o migracijama i azilu, uz naglasak na učinkovitije granične procedure, podjelu odgovornosti i brže i učinkovitije povratke osoba koje nemaju pravo ostati u EU-u.
Energija: EU mora smanjiti ovisnost
Čelnici su upozorili i da su rat u Ukrajini te nestabilnost na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu pokazali koliko je Europa ranjiva na poremećaje u opskrbi energijom i nagle skokove cijena. Traže diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe, jačanje energetske infrastrukture te smanjivanje kritične ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.
U dokumentu se pritom izričito navode i nuklearna i obnovljiva energija kao dio proizvodnje energije s niskim emisijama.
Traže snažniji europski proračun
Splitska deklaracija ulazi i u raspravu o novom europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. MED9 traži ‘ambiciozan i uravnotežen’ proračun koji će moći financirati nove izazove poput obrane, sigurnosti, migracija, energetike i tehnološkog razvoja, ali upozorava da zbog novih prioriteta ne smiju biti potisnute tradicionalne europske politike.
Posebno izdvajaju Kohezijsku politiku, Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku ribarstvenu politiku.
Čelnici MED9 otišli su i korak dalje te poručili da bi u sljedećem europskom proračunu trebalo ukinuti sadašnji sustav proračunskih rabata. Otvorili su i mogućnost ograničenih i ciljanih instrumenata zajedničkog europskog duga za financiranje jasno definiranih strateških prioriteta.
Od požara i suša do umjetne inteligencije
Deklaracija obuhvaća i niz pitanja posebno važnih za mediteranske zemlje – ekstremne vrućine, požare, suše, nestašicu vode, poplave i pritisak na obalne ekosustave. Čelnici traže jačanje europskog sustava odgovora na požare i uspostavljanje još jedne regionalne protupožarne baze u zapadnom Mediteranu. Nestašicu vode nazivaju jednim od najozbiljnijih klimatskih izazova Mediterana.
Među prioritetima su i umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i napredne digitalne vještine, ali i zaštita djece na internetu. MED9 podržava rad na zajedničkom europskom pristupu digitalnoj dobnoj granici, uz zaštitu privatnosti korisnika.
Na kraju deklaracije čelnici poručuju da žele ‘snažniju, sigurniju, konkurentniju, prosperitetniju, kohezivniju i otporniju Europsku uniju’ te Mediteran mira, stabilnosti i partnerstva.
Sljedeći summit MED9 održat će se 2027. godine u Portugalu
