Tko je odgovoran za incident u njemačkoj zračnoj luci prošlog tjedna, kad se dron natovaren eksplozivom približio ukrajinskom zrakoplovu? Ovisi koga pitate
Dok iz Berlina šute o vjerojatnom krivcu i ističu kako je istraga i dalje u tijeku, američki obavještajni stručnjaci vjeruju da iza napada stoji Rusija.
Njemački ministar unutarnjih poslova, Alexander Dobrindt, incident je nazvao 'novom razinom opasnosti' i 'dijelom profesionalnog scenarija hibridne prijetnje'.
vezane vijesti
Istražitelji, službeno, još uvijek istražuju okolnosti, no njemački Bild izvijestio je da su vlasti na mjestu događaja pronašle tragove DNK koji odgovaraju uzorku pronađenom u zapaljivoj bombi koja je eksplodirala na istom aerodromu u srpnju 2024. godine. Za taj je incident osumnjičeno petero muškaraca kojima se trenutno sudi u Litvi, a litvanski tužitelji tvrde da su osumnjičenici zaposlenici ruske obavještajne službe.
U međuvremenu je Wall Street Journal prenio izjavu američkog dužnosnika upoznatog s obavještajnim izvješćima o incidentu, u kojoj stoji da dron vjerojatno pripada ruskoj vladi. I CNN ističe kako je Washington zaključio da dron dolazi od ruske tajne službe.
Samo dan nakon incidenta u Leipzigu, dronovi su otkriveni iznad vojne baze u zapadnoj Njemačkoj u kojoj se nalaze komponente američkih sustava protuzračne obrane Patriot.
Zbog svega toga, navodi Guardian, njemačko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da planira udvostručiti broj stručnjaka za borbu protiv dronova, na 300, i povećati broj operativnih baza jedinice sa četiri na osam.
Istovremeno, rusko veleposlanstvo u Berlinu, odbacilo je bilo kakvu sugestiju da je ta zemlja umiješana u slučaj Leipzig.
Njemačka ima razloga biti oprezna
Politolog Wolfgang Schröder sa Sveučilišta u Kasselu u zapadnoj Njemačkoj, za N-TV, rekao je da bi dva čimbenika mogla oblikovati suzdržanost Berlina.
Prije svega, Njemačka je bila brza uprijeti prstom prema Rusiji kad je došlo do eksplozije na plinovodu Sjeverni tok 2022. godine, ali i optužila Moskvu za neuspjeli vojni napad na njemačko tlo.
'Ako bi se to definiralo kao čin agresije - odnosno vojni napad Rusije na (njemačku) kritičnu infrastrukturu - onda bismo bili na rubu ulaska u ratno stanje, a to bi imalo implikacije ne samo diplomatske prirode već i u odnosu na NATO', rekao je Schröder.
Istaknuo je kako se zauzima oprezan pristup, upravo zato što je cilj spriječiti uvlačenje, a to bi značilo pretvaranje ovoga u pitanje europske sigurnosti i sigurnosti NATO-a.
'A to bi zasigurno podiglo njemačko sudjelovanje u oružanom sukobu između Rusije i Ukrajine na potpuno novu razinu', zaključio je.
