Pronalazak drona opremljenog eksplozivom u zračnoj luci Leipzig/Halle otvorio je niz neugodnih pitanja za Njemačku i NATO. Iako istraga još traje i nitko službeno nije optužen, no slučaj je razotkrio ozbiljne sigurnosne slabosti u zaštiti kritične infrastrukture te ponovno usmjerio pozornost na ruske hibridne operacije, koje europske sigurnosne službe posljednjih godina smatraju jednom od najvećih prijetnji.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt odmah je prekinuo godišnji u Italiji i doletio u Leipzig. Događaj je opisao kao 'novu razinu opasnosti', dok stručnjaci upozoravaju da bi incident mogao predstavljati tek početak znatno zahtjevnijeg sigurnosnog razdoblja za cijelu Europu.

Dron otvorio više pitanja nego što je dao odgovora

Sve je počelo utorak navečer kad je vozač autobusa na južnoj pisti zračne luke Leipzig/Halle uočio dron te ga, prema navodima njemačkih sigurnosnih izvora, nogom srušio na tlo, ne znajući da je opremljen eksplozivnom napravom. Dron se nalazio u blizini ukrajinskog transportnog zrakoplova Antonov An-124, potvrdio je glasnogovornik NATO-a, a eksplozivnu napravu potom su deaktivirali stručnjaci njemačke savezne policije.

Istraga je pokazala da je eksploziv sadržavao nitrate te visokorazorne vojne eksplozive PETN i Semtex, dok njemački mediji, pozivajući se na sigurnosne izvore, navode da detonator navodno nije ni bio ispravan.

Pojedini njemački mediji kasnije su objavili da je avion Antonov dan ranije navodno prevozio vojno streljivo iz Francuske, koje je trebalo završiti u Ukrajini, no tu je tvrdnju potom odbacilo njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova. Ipak, sam činjenica da je letjelica uspjela doći do zaštićenog područja izazvala je ozbiljnu zabrinutost.

Njemačko državno odvjetništvo vodi istragu zbog sumnje na pokušaj izazivanja eksplozije i opasnog ugrožavanja zračnog prometa. Ministar Dobrindt nije izravno prozvao Rusiju, ali nije isključio mogućnost da iza incidenta stoji 'strana sila'.

Julia Smirnova iz njemačkog centra Cemas, koji se bavi analizom dezinformacijskih kampanja i hibridnih prijetnji, smatra da se incident uklapa u poznatu strategiju Moskve. Još je izravniji zastupnik CDU-a i sigurnosni stručnjak Roderich Kiesewetter.

'Smatram da je riječ o ciljanom pokušaju napada kojim upravlja Rusija, odnosno o pokušaju terorističkog čina', rekao je

Podsjeća da je Njemačka posebno osjetljiva meta jer predstavlja važno logističko središte NATO-a, ali i zato što još uvijek nije dovoljno pripremljena za ovakve vrste napada.

Zašto je upravo Leipzig toliko važan?

Leipzig nije odabran slučajno. Ta zračna luka jedno je od ključnih logističkih središta za pomoć Ukrajini. Ondje djeluje ukrajinski Antonov Airlines sa svojim transportnim zrakoplovima An-124, koji sudjeluju u strateškom prijevozu opreme za više članica NATO-a. Njemački Bundeswehr također je koristio njihove usluge za prijevoz vojne opreme.

Riječ je i o europskom logističkom čvorištu DHL-a kroz koje godišnje prolaze stotine tisuća tona robe.

Napad ili čak privremena blokada takvog čvorišta ne bi predstavljali samo sigurnosni incident, nego bi mogli izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbnim lancima, što je Europa posljednjih godina već osjetila tijekom pandemije, napada u Crvenom moru i blokade Hormuškog tjesnaca.

Vozač autobusa s 'protudronskim sposobnostima'

Sigurnosni stručnjaci smatraju da je incident razotkrio možda i najveću slabost Njemačke.

Njemački mediji s dozom ironije primjećuju da je dron s eksplozivom prvi uočio – vozač autobusa koji je prometovao po zračnoj luci. Koliko god njegova reakcija bila prisebna, slučaj je, kako je zaključio Spiegel, postao simbol skromnih mogućnosti njemačke obrane od dronova te da se čini kako se 'neprijateljski dronovi u Njemačkoj još uvijek zaustavljaju rukama i nogama'.

Iako je ovo prvi zabilježeni slučaj drona s eksplozivom u njemačkom zračnom prostoru, sumnjivi preleti bespilotnih letjelica odavno više nisu iznimka. Prema podacima Njemačke kontrole zračnog prometa (DFS), u prvih šest mjeseci ove godine na 15 međunarodnih zračnih luka zabilježeno je čak 166 sumnjivih letova dronova, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 101. To jasno pokazuje da prijetnja raste brže nego što se razvijaju sustavi za njezino otkrivanje i neutralizaciju.

Sustavi kontrole zračnog prostora inače su vrlo učinkoviti kada je riječ o velikim zrakoplovima, ali mnogo slabije pokrivaju niski zračni prostor u kojem lete mali komercijalni dronovi.

'Na tom području praktički smo slijepi', rekao je Gerald Wissel, predsjednik njemačke udruge za bespilotno zrakoplovstvo UAV DACH za Handelsblatt.

Tehnologije za otkrivanje takvih letjelica postoje već godinama - od pasivnih radara do optičkih senzora i sustava za elektroničko ometanje - no njihova implementacija na njemačkim aerodromima odvija se sporije nego što bi sigurnosne okolnosti zahtijevale.

Europa je već godinama meta hibridnog rata

Od početka ruske invazije na Ukrajinu europske države bilježe sve veći broj incidenata koji se povezuju s ruskim hibridnim djelovanjem.

Riječ je o vrlo širokom spektru aktivnosti - od kibernetičkih napada i sabotaža željezničke infrastrukture, preko podmetanja požara i špijunaže pa sve do pokušaja atentata i narušavanja sigurnosti zračnog prostora.

Još 2024. u teretnom zrakoplovu DHL-a aktivirala se zapaljiva naprava skrivena u pošiljci. Njemački istražitelji kasnije su zaključili da su u operaciju bili uključeni pripadnici ruske vojne obavještajne službe.

U Poljskoj, Estoniji i drugim baltičkim državama posljednjih su godina zabilježeni brojni upadi ruskih dronova i vojnih letjelica u zračni prostor, zbog čega su neke zemlje aktivirale konzultacije prema članku 4. Sjevernoatlantskog ugovora.

Njemačka donosi zakone, ali provedba kasni

Berlin je posljednjih mjeseci ipak pokušao ojačati zaštitu kritične infrastrukture.

U ožujku je stupio na snagu novi zakon o sigurnosti zračnog prometa kojim su preciznije definirane ovlasti policije i Bundeswehra u obrani od bespilotnih letjelica. Osnovani su i posebni centri za obranu od dronova, a savezna policija počela je uvoditi nove sustave detekcije.

No neki stručnjaci upozoravaju da zakonske izmjene same po sebi ne znače mnogo ako sustavi još nisu operativni.

Većina velikih njemačkih zračnih luka tek čeka potpunu opremu za otkrivanje i neutralizaciju dronova, a sigurnosni analitičari smatraju da je upravo Leipzig pokazao koliko taj posao kasni. Zahtjevi za učinkovitijom protudronskom obranom potpuno su opravdani, ali potpuna zaštita gotovo je nedostižna jer su bespilotne letjelice danas jeftine, lako dostupne i tehnološki sve naprednije, a različite vrste dronova zahtijevaju i različite sustave obrane.

Je li cilj bio izazvati strah?

Rat u Ukrajini potpuno je promijenio način na koji se promatraju bespilotne letjelice.

Dronovi danas više nisu samo izviđački alat nego nose eksploziv, ometaju komunikaciju, služe za elektroničko ratovanje ili presreću druge dronove. Istovremeno se razvijaju i sustavi obrane - od ometanja radio-signala preko mreža za hvatanje do presretačkih dronova koji fizički obaraju neprijateljske letjelice. Problem je što svaka nova obrambena tehnologija vrlo brzo dobije novu protumjeru.

Stručnjaci taj odnos opisuju kao stalnu igru mačke i miša, u kojoj nijedna strana nema trajnu prednost. Sigurnosni analitičari smatraju da stvarna svrha ovakvih operacija možda nije izazivanje velikih materijalnih šteta, nego da žele stvoriti osjećaj nesigurnosti, pokazati ranjivost države i potaknuti političke rasprave o pomoći Ukrajini i ulozi NATO-a.

Njemačka pritom zauzima posebno mjesto. Zbog svog geografskog položaja predstavlja logističko središte kroz koje prolazi velik dio vojne i civilne opskrbe između zapadne i istočne Europe.

Sve više poziva na snažniji odgovor NATO-a

Pojedini njemački političari smatraju da bi, ako se potvrdi ruska umiješanost, Berlin trebao aktivirati konzultacije prema članku 4. NATO-a, kojim se saveznici okupljaju kada procijene da je ugrožena sigurnost neke članice.

Takav potez ne bi automatski značio kolektivni odgovor Saveza, ali bi predstavljao snažnu političku poruku da se hibridni napadi više ne smatraju izoliranim incidentima.

Njemačka planira ubrzati opremanje najvećih zračnih luka sustavima za otkrivanje i neutralizaciju dronova te intenzivirati suradnju sa saveznicima na zaštiti kritične infrastrukture.

No brojni stručnjaci upozoravaju da će to biti tek prvi korak. Hibridni rat, poručuju, ne vodi se samo na bojišnici nego i na aerodromima, željeznicama, energetskim mrežama, internetu i u informacijskom prostoru. Upravo zato incident u Leipzigu mnogi vide kao upozorenje da se sigurnosna pravila u Europi mijenjaju brže nego što ih države uspijevaju pratiti.