Iračka vlada izvijestila je da su američke snage dovršile "potpuno povlačenje" iz vojnih objekata unutar saveznog teritorija zemlje, što isključuje poluautonomnu regiju Kurdistan gdje se američke trupe još uvijek nalaze.

Iračko ministarstvo obrane izjavilo je da je posljednji kontingent američkih savjetnika napustio zračnu bazu Al-Asad u pokrajini Anbar u zapadnom Iraku, koja je bila domaćin američkim trupama više od dva desetljeća. Američka vojska se povlači već nekoliko godina nakon što ih je na to 2023. godine pozvala iračka vlada, piše CNN.

Koalicija predvođena SAD-om za borbu protiv Islamske države također se povukla iz sjedišta Zajedničkog operativnog zapovjedništva, ostavljajući objekte pod punom kontrolom iračkih sigurnosnih snaga, dodaje se u izjavi ministarstva.

Amerikanci ostaju u Kurdistanu

Američka vojska i dalje ostaje u zračnoj bazi Harir u pokrajini Erbil, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Iračka središnja vlada ne kontrolira u potpunosti kurdsku regiju u sjevernom Iraku jer je to autonomni savezni entitet s vlastitom vladom, parlamentom i sigurnosnim snagama, priznat iračkim ustavom.

Prisutnost američke vojske u Iraku uvelike je fluktuirala od invazije 2003. godine. Na vrhuncu moći, SAD je imao 170.000 vojnika u Iraku. Godine 2011. bivši predsjednik Barack Obama povukao je američke snage iz zemlje. Oko 5000 vojnika raspoređeno je u Irak 2014. na zahtjev iračke vlade, koja je tada tražila američku pomoć u borbi protiv ISIS-a.

Od prosinca 2021., kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD ima otprilike 2500 vojnika u Iraku u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.

Iračko ministarstvo je u subotu objavilo video na kojem se vide visoki irački vojni zapovjednici kako hodaju praznim dvoranama i hodnicima unutar zračne baze Al-Asad.

Središnje zapovjedništvo američkog Ministarstva obrane izjavilo je u nedjelju za CNN da je "ranija izjava iračkog Ministarstva obrane koja ukazuje na primopredaju bila činjenična", bez daljnjih detalja.

Napetosti s Iranom

Povlačenje dolazi usred novih napetosti između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Trump razmatra hoće li napasti Iran usred smrtonosnih uličnih prosvjeda protiv autoritarnog režima u zemlji.

Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad napadnute su desetke puta tijekom godina od strane Irana i skupina koje podržava Iran.

U siječnju 2020. Iran je pokrenuo napad balističkim raketama na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom na bagdadsku zračnu luku u kojoj je ubijen najmoćniji iranski vojni zapovjednik, Qasem Soleimani. Teško bombardiranje američkih područja baze trajalo je oko dva sata.

Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. listopada 2023., milicijske skupine povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U kolovozu 2024. pet američkih vojnika i dva američka izvođača radova ozlijeđeni su u napadu.

Dovoljni kapaciteti za osiguranje?

Irački dužnosnici u nedjelju su rekli da njihove oružane snage u svim granama posjeduju dovoljne kapacitete za osiguranje zemlje te da će se buduća suradnja sa SAD-om usredotočiti na obuku, nabavu opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju u okviru bilateralnih sporazuma.

Dok Irak smatra da je koalicijska misija na njegovom teritoriju završena, dužnosnici su primijetili da se koalicijske operacije protiv ISIS-a i drugih terorističkih skupina nastavljaju u Siriji. Bagdad očekuje logističku podršku kroz koalicijsku zračnu bazu u Erbilu i nije isključio zajedničke američko-iračke operacije protiv ISIS-a pokrenute iz Al-Asada ako se to smatra potrebnim.

Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati poziciju vlade u pregovorima o razoružanju nedržavnih oružanih skupina, budući da su neke od milicija koje podržava Iran navele američku prisutnost kako bi opravdale zadržavanje oružja.

Milicije poput Kataib Hezbollaha i Harakat al-Nujabe, među najmoćnijim iračkim oružanim skupinama koje su SAD označile kao "terorističke subjekte", odbacile su razoružanje. Rekle su da će predati oružje tek kada Irak postigne puni suverenitet, što uključuje i povlačenje stranih snaga.

Nije bilo neposrednih komentara milicija u vezi s najavom. Iako su se mnoge formalno integrirale u Narodne mobilizacijske snage, one ostaju utjecajni akteri u iračkoj sigurnosnoj, političkoj i ekonomskoj sferi.