Dan nakon uhićenja visokopostavljenog američkog diplomata usred Moskve pod optužbom za špijunažu, mediji događaj prate iz dvije perspektive. Ona tabloidnija bavi se 'akcijskim spektaklom od uhićenja', perikama aktera i 100.000 eura keša koji je pronađen kod osumnjičenog. Ozbiljniji pak pokušavaju dokučiti koga je – ako je službena ruska verzija točna – uhapšeni Ryan Fogle pokušao vrbovati. I zašto
Tako izvori dnevnika Kommersant tvrde da je Fogle nudio mito jednom visoko rangiranom oficiru FSB-a (bivši sovjetski KGB) koji je zadužen za Sjeverni Kavkaz, neuralgičnu točku Rusije i već treće desetljeće zaredom izvorište islamističkog terorizma.
Navodno je povod za američku akciju bio masakr civila tijekom Bostonskog maratona prošlog mjeseca. Osumnjičeni su počinitelji čečenska braća Carnajev, porijeklom sa Sjevernog Kavkaza. Štoviše, stariji Tamerlan (ubijen u okršaju s američkom policijom) lani je boravio u Dagestanu, trenutačno najnestabilnijoj ruskoj republici. FSB ga je koliko-toliko pratio, ali ipak nisu imali dovoljno saznanja o njegovim aktivnostima pa su u sklopu zajedničke rusko-američke borbe protiv terorizma tražili podatke od američkog FBI-a. Američka javnost sada vrši veliki pritisak na federalne organe zbog navodnih propusta u prepoznavanju opasnosti Carnajevih.
Premda se ranije izjavljivalo da nema dokaza o kontaktu između džihadista iz Bostona i radikalnih skupina na Kavkazu, Kommersantovi izvori iz obavještajnog aparata sada pišu da je registirano nekoliko susreta Tamerlana Carnajeva s dagestanskim radikalima – između ostalih i s Mahmudom Mansurom Nidalom iz mahačkalske skupine, kojeg ruske vlasti optužuju da je jedan od glavnih vrbovatelja šumskih odmetnika u tom kraju. Ruske službe sugeriraju da se na tim sastancima s Carnajevom moglo dogovarati financiranje dagestanskog terorističkog podzemlja novcem neke radikalne organizacije iz SAD-a.
S obzirom na poslovičnu tajnovitost špijunskih poslova, za očekivati je pojavu brojnih verzija i interpretacija jučerašnjeg događaja, a posredno i bostonskog zločina. Može se očekivati i da će skandal s američkim diplomatom, trećim sekretarom veleposlanstva u Moskvi, narušiti ionako slabašno povjerenje između dvaju bivših hladnoratovskih suparnika. Zagovornici tvrde linije unutar Kremlja vjerojatno će iskoristiti hvatanje Foglea kao još jedan povod za guranje politike ograničavanja građanskih sloboda i primanja donacija iz inozemstva, ali i za aluzije da iza islamista u Dagestanu, Ingušetiji, Čečeniji i drugim republikama možda stoji (i) Zapad; takve bi konstrukcije, bez obzira na konkretne dokaze, mogle dobiti sve više pristaša - pogotovo kad se povuku paralele sa Sirijom ili Libijom.
