Tijekom nedavne vojne vježbe na obroncima u Njemačkoj, američka vojska je sa saveznicima i partnerima simulirala neprijateljsku topničku vatru koja je rezultirala velikim brojem ranjenih. Bez zračne nadmoći koja bi omogućila evakuaciju helikopterima ili dovoz ključnih zaliha, liječenje ranjenika moralo se provoditi neposredno uz bojište.

Medicinsko osoblje na prvim crtama uvježbavalo je povratak stare taktike: vojnici su se postrojavali i izravno davali krv ranjenim suborcima. U takvim situacijama transfuzije su se obavljale na licu mjesta zahvaljujući vojnicima koji su ranije bili pregledani i pripremljeni za hitno darivanje krvi, piše Business Insider.

Američki vojnici iz 2. konjaničke pukovnije i 1. oklopne divizije borbene zrakoplovne brigade uvježbavali su dugotrajnu skrb o ranjenima na terenu - vještinu neophodnu u okolnostima poput rata u Ukrajini ili potencijalnih sukoba u kojima neosigurani zračni prostor otežava evakuaciju ozlijeđenih unutar kritičnog zlatnog sata.

SAD i saveznici u ratovima na Bliskom istoku mogli su se osloniti na zračnu nadmoć i stalnu dostupnost evakuacije helikopterima. No u budućnosti to možda neće biti opcija.

'Organski izvori' krvi

'Ono što želimo postići jest uvježbati davanje krvi iz vlastitih 'organskih izvora' u budućim situacijama', izjavio je bojnik Cat Kemeny, medicinski časnik iz 4. pukovnije zračnog korpusa britanske vojske, prema priopćenju američke vojske. 'Ti organski izvori su sami ljudi.'

Kemeny je naglasio da su vojnici idealni donatori jer njihova krv ostaje na savršenoj temperaturi unutar tijela te se može odmah transfundirati, bez rizika od propadanja uslijed vremena ili transporta.

Koncept iz Prvog svjetskog rata

Koncept hodajućih banaka krvi nije nov. Pojavio se tijekom Prvog svjetskog rata, kada evakuacija ozlijeđenih s bojišta često nije bila dovoljno brza da bi im spasila život, a tada se ta metoda nazivala 'transfuzija od prijatelja'. Iako je s vremenom napuštena zbog sigurnosnih razloga, danas je ponovno moguća zahvaljujući modernim tehnologijama probira i nadzora kvalitete krvi.

Oživljavanje ove prakse povezano je i s bojaznima da bi u budućim ratovima evakuacija ranjenika te doprema krvi i medicinskog materijala mogle biti ugrožene zbog nesigurnog zračnog prostora, što bi svaki transport činilo opasnim.

Tijekom vježbe vojnici su bili pregledani radi utvrđivanja krvne grupe i mogućih zdravstvenih prepreka za darivanje. Oni koji su dobili odobrenje poslani su u medicinski šator te su donirali krv. Transfuzije su trajale tek nekoliko minuta i omogućile mu svježu zalihu za hitne slučajeve.

Stara, ali inovativna metoda

Iako je hodajuća banka krvi zapravo stara metoda, Kemeny je opisuje kao inovativnu jer je dugo bila izvan upotrebe. Međutim američka vojska već godinama razmatra povratak hodajućih banaka krvi.

Tako su, primjerice, 2019. godine XVII. zračno-desantni korpus i Program oružanih snaga za krv radili na identificiranju vojnika s univerzalnom krvnom grupom 0, a koji bi u slučaju potrebe mogli postati neposredni darivatelji na bojištu. Takvi napori mogu spasiti brojne živote, osobito na udaljenim lokacijama, na kojima svaka sekunda odlučuje o ishodu liječenja.

Eksperimenata je bilo i drugdje. Početkom 2024. godine vojni liječnici sudjelovali su u velikoj vježbi na Aljasci. Ondje su Business Insideru ispričali o iznimnim poteškoćama prilikom liječenja ozlijeđenih u arktičkim uvjetima. Niske temperature komplicirale su transfuzije krvi, zbog čega je osoblje ponovno posegnulo za konceptom hodajućih banaka.

Moderno ratovanje, stare metode

U samoj Ukrajini pak dansko-ukrajinska inicijativa pokrenula je hodajuću banku krvi i za civile i za vojnike. Program ublažava ozbiljan manjak zaliha, uzrokovan ruskom invazijom i naglim porastom broja ranjenih.

Za SAD i saveznike povratak prakse hodajućih banaka krvi jasan je podsjetnik na to da budući sukobi možda neće zahtijevati samo napredne tehnologije i novo oružje, već i povratak starim provjerenim metodama.