Apel je upućen zbog smanjenih zaliha i neizvjesnih vremenskih prilika u nastavku ljeta, iako opskrba vodom zasad nije ugrožena.

'Situacija je trenutačno u redu i još nije kritična, ali smo pravovremeno pozvali naše mještane, posjetitelje i gospodarstvenike da vodu troše odgovorno i racionalno jer ne znamo što će se događati tijekom idućih mjesec dana', rekao je načelnik Općine Punat Daniel Strčić u razgovoru s novinarkom Jelenom Tomac za Regionalni dnevnik HTV-a.

Građanima i posjetiteljima preporučuje se da ograniče potrošnju vode za aktivnosti koje u ovom trenutku nisu nužne, poput pranja automobila i intenzivnog zalijevanja okućnica.

'Voda se može uštedjeti na najjednostavnijim stvarima koje ljudi često rade, a sada možda nisu potrebne, primjerice pranju vozila. Smanjili smo i zalijevanje javnih zelenih površina za 30 posto. Ne treba potpuno prestati zalijevati, ali potrošnju treba smanjiti kako bi se sustav rasteretio', kazao je Strčić.

Na pitanje razmatraju li se redukcije vode odgovorio je da je o tome zasad prerano govoriti. 'Nadam se da do redukcija neće ni doći', poručio je.

Pritisak na vodovodne sustave posljednjih dana raste i u drugim dijelovima Hrvatske, pa sve više gradova i općina poziva građane da izbjegavaju nepotrebnu potrošnju. Poseban su problem područja s velikim sezonskim porastom broja stanovnika, gdje se potrošnja vode tijekom ljeta višestruko povećava.

NE Krško

Vrućine utječu i na temperaturu rijeke Save, što bi moglo dovesti do poremećaja u radu, odnosno smanjenja proizvodnje Nuklearne elektrane Krško. Hrvatska strujom iz te elektrane zadovoljava oko 15 posto potreba.

'Sava se uzvodno od nas danas zagrijala gotovo pola stupnja. Ako do nas stigne još toplija voda, više nećemo imati prostora za dodatno zagrijavanje rijeke. Ako se uvjeti ne promijene, morat ćemo djelomično smanjiti snagu elektrane', izjavio je predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško Gorazd Pfeiffer.

Iako za razliku od Paksa i Cernavode Nuklearna elektrana Krško (NEK) ima sustav rashladnih tornjeva za dodatno hlađenje, u Hrvatskoj i Sloveniji postavilo se pitanje mogućeg prinudnog i privremenog isključivanja zajedničke nuklearke.

U priopćenju je NEK naveo kako nuklearka Krško radi punom snagom reaktora uz rad sustava rashladnih tornjeva i poštivanje ograničenja povezanih s rijekom Savom. No napomenuli su kako je protok Save zbog nedostatka oborina nizak, dok je temperatura vode u njoj još uvijek nešto niža nego što je bila tijekom vrhunca prethodnih toplinskih valova.

'NEK mora osiguravati da dnevna prosječna temperatura Save na točki potpunog miješanja u podslapju Hidroelektrane Brežice ne prelazi 28 °C te da prosječno dnevno povećanje temperature ne prelazi 3 °C. I ubuduće ćemo rad elektrane prilagođavati uvjetima te osiguravati poštivanje svih propisanih ograničenja', poručili su.

'NEK je obavijestio nadležne institucije da se približavamo okolnostima u kojima će zbog okolišnih ograničenja povezanih s rijekom Savom biti potrebno smanjiti snagu reaktora, a u najnepovoljnijem scenariju i postupno zaustaviti elektranu.'

Oglasili se iz Hrvatskih voda

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, u Novom danu kod Borne Šmera na N1, govorio je povijesno niskim vodostajima rijeka u Hrvatskoj te stanju s vodoopskrbom.

'I danas se ruše rekordi, jučer smo zabilježili jedan, a danas drugi povijesni minimum Dunava od 144 cm. Zabrinjava što se ne vide naznake oporavka ni Dunava ni drugih rijeka. Isto tako Drava u Osijeku je na razini od minus 189 cm, a rekord je minus 192 cm. Vodomjer u Osijeku postoji od 1827. godine i sad je jasno da gotovo 200 godina nismo imali ovakav vodostaj. Izuzetno je niska razina vodostaja Drave, Dunava i nažalost i svih drugih rijeka u Hrvatskoj', upozorio je prvi čovjek Hrvatskih voda.

Hrvatska se suočava s rekordno niskim vodostajima, a Dunav je u Batini dosegnuo minus 144 centimetra, dva centimetra manje nego dan prije. Novi negativni rekordi bilježe se i u Dalju i Vukovaru, dok su Drava i Dunav trenutačno u najvećem problemu. Dugotrajan manjak oborina, nedostatak snijega u Alpama i visoke temperature doveli su do hidrološke suše, a niski vodostaji već otežavaju plovidbu i ugrožavaju biljni i životinjski svijet.

Posljedice se osjećaju i na podzemnim vodama, iz kojih pitku vodu dobiva 97 posto Hrvatske, zbog čega stručnjaci pozivaju na racionalnu potrošnju. Za oporavak Drave i Dunava potrebna je dugotrajna kiša u uzvodnim područjima Austrije, Italije i Slovenije, a ne nagle oborine. Hrvatske vode upozoravaju da se zemlja mora prilagoditi sve češćim ekstremima, među ostalim izgradnjom akumulacija i retencija te obnovom starih riječnih rukavaca.