Na to upozorava najnovije izvješće Europske agencije za droge (EUDA), objavljeno početkom lipnja, koje pokazuje da je samo tijekom 2025. godine na području Europe prvi put identificirano čak 50 novih droga. Značajan dio njih pripada skupini sintetskih opioida i sintetskih katinona, piše Euronews.

Europska agencija za droge danas prati više od tisuću novih psihoaktivnih tvari kroz svoj sustav ranog upozoravanja. Među njima se nalazi više od stotinu sintetskih opioida, kategorije koja je prije desetak godina bila gotovo nepoznata europskim institucijama.

Posebnu zabrinutost izaziva nova skupina tzv. 'orfinskih' opioida, polusintetskih tvari koje su se počele ubrzano širiti tijekom 2024. godine. Dosad je identificirano devet novih spojeva iz te skupine, a povezuju se s više od 30 smrtnih slučajeva diljem Europe.

Dva spoja, ciklorfin i spiroklorfin, već su registrirana u više od deset europskih država te su uvrštena u ubrzani postupak procjene rizika na razini Europske unije.

Europa postaje centar za proizvodnju

Izvršna direktorica EUDA-e Lorraine Nolan upozorava da je tržište droga danas pod utjecajem niza čimbenika, od organiziranog kriminala i migracijskih kretanja do geopolitičkih promjena.

Prema njezinim riječima, Europa više nije samo odredište za krijumčarenje narkotika, već se sve više pretvara u proizvodno središte. Diljem kontinenta svake godine djeluju stotine ilegalnih laboratorija koji proizvode sintetske droge, koristeći sve sofisticiraniju opremu.

'Izazov predstavlja brzina kojom se pojavljuju nove tvari. Svaki novi spoj donosi zdravstvene rizike koje često još ne razumijemo dovoljno dobro', upozorila je Nolan.

Bruxelles pokušava držati korak

Kako bi odgovorio na sve složenije prijetnje, EU je tijekom 2024. proširio ovlasti Europske agencije za droge.

Od tada su uvedeni novi mehanizmi za brže reagiranje, uključujući Europski sustav upozoravanja na droge koji omogućava hitno obavještavanje zdravstvenih i sigurnosnih službi o novim opasnostima.

Agencija je također osnovala poseban odjel za procjenu prijetnji te mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija koji analiziraju nove tvari i njihove učinke.

Kad je riječ o sintetskim opioidima, nekoliko novih spojeva već prolazi procjene koje bi mogle dovesti do zabrane na razini cijele Europske unije.

Europa prolazi bolje od SAD-a

Unatoč rastućim izazovima, europske brojke i dalje su znatno povoljnije od onih u Sjedinjenim Američkim Državama, koje posljednjih godina prolaze kroz tešku opioidnu krizu.

Prema podacima EUDA-e, tijekom 2024. godine u Europskoj uniji zabilježeno je oko 7600 smrtnih slučajeva povezanih s drogama. U SAD-u taj broj premašuje 100.000 godišnje, iako zemlja ima manje stanovnika od Europske unije.

Stručnjaci smatraju da je jedan od razloga europskog uspjeha kombinacija represivnih mjera i ulaganja u liječenje ovisnosti te programe smanjenja štete.

Više od 500.000 problematičnih korisnika opioida u EU-u prima terapiju lijekovima koji pomažu u liječenju ovisnosti, dok je lijek nalokson, koji može spriječiti smrt od predoziranja, dostupan u 19 država članica.

Nisu sve države jednako spremne

Ipak, među državama članicama postoje velike razlike. Programi razmjene igala i šprica prisutni su u većini zemalja, ali dio njih i dalje ne doseže preporučene međunarodne standarde.

Sporo se šire i tzv. sobe za sigurnu konzumaciju droga, koje su i dalje politički kontroverzna tema u mnogim državama.

Lorraine Nolan smatra da je situacija u Europi u cjelini sve bolja, ali upozorava da pojedine zemlje i dalje zaostaju u kapacitetima i resursima.

Nova europska strategija protiv droga

Europska unija u lipnju je usvojila novu Strategiju za droge za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Riječ je o jednom od najambicioznijih dokumenata dosad, koji se temelji na pet ključnih područja: javnom zdravstvu, sigurnosti, smanjenju štete, međunarodnoj suradnji i pripravnosti za nove prijetnje.

Cilj je napustiti dosadašnji pristup koji je odvojeno promatrao ponudu i potražnju droga te ih početi tretirati kao međusobno povezane probleme.

Istodobno se pojačava suradnja s europskim policijskim i graničnim službama, uključujući Europol i Frontex, kako bi se učinkovitije suzbijale krijumčarske mreže koje sve češće koriste nove tehnologije i povezuju se s organiziranim nasiljem.

Europske institucije vjeruju da će brže otkrivanje novih droga, učinkovitije procjene rizika i nastavak ulaganja u javno zdravstvo pomoći da Europa izbjegne scenarij opioidne krize kakvu posljednjih godina proživljavaju Sjedinjene Države.