uspjeh hrvatskih znanstvenika

Kako su oživili mozak svinje? Razgovarali smo s članom tima čiji je eksperiment digao sve na noge: 'Ne, ne stvaramo novog Frankensteina'

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 19.04.2019 10:13
  • Objavljeno 19.04.2019 u 09:49
Zvonimir Vrselja, Nenad Šestan, Stefano Daniele i Stephen Latham, ekipa znanstvenika koja je oživila mozak mrtve svinje

Zvonimir Vrselja, Nenad Šestan, Stefano Daniele i Stephen Latham, ekipa znanstvenika koja je oživila mozak mrtve svinje

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Stefano G. Daniele i Zvonimir Vrselja; Sestan Laboratory; Yale School of Medicine

Osječanin Zvonimir Vrselja, član tima profesora Nenada Šestana, objašnjava ciljeve eksperimenta s mozgovima uginulih svinja, koji je digao na noge znanstvenu zajednicu

Hrvatski znanstvenici na čelu s dr. sc. Nenadom Šestanom, profesorom na uglednom američkom Sveučilištu Yale, oživili su mozak mrtve svinje, vrištali su ovih dana naslovi na stranicama mnogih svjetskih medija. U razradi priče pokazalo se da mozak nije bio samo jedan, već su u eksperimentu korištena čak 32 mozga svinja, dobivenih iz klaonice koje se nalazi u blizini laboratorija, u kojem pokuse rade profesor Šestan i njegova ekipa.

Otkrilo se tada još nekoliko detalja priče, objavljene u znanstvenom časopisu Nature. U tom članku detaljno je opisano kako je Šestanov tim znanstvenika, u kojem se nalazi i Osječanin Zvonimir Vrselja, uspio održati na životu svinjski mozak izvan tijela satima nakon smrti.

Dakako, ne može se govoriti o povratku svjesnosti, no i ovako su otvorena brojna nova pitanja o smrtnosti. Neki su odmah posumnjali u etičnost čitavog eksperimenta, strahujući od mogućnosti da se znanost otme kontroli i da se u nekom laboratoriju jednom stvori neki stvarni Frankenstein, zombi svinja, pa čak i čovjek.

Što se to zapravo dogodilo u Šestanovu laboratoriju?

Što se zapravo dogodilo i postoji li opasnost od zloupotrebe znanosti, pitamo Osječanina Zvonimira Vrselju, jednog od članova Šestanova tima koji je oživio svinjski mozak.

Imunofluorescentna bojanja neurona, astrocita i staničnih jezgara u CA3 regiji hipokampusa mozga 10 sati nakon smrti (lijevo) i mozga tretiranog tehnologijom BrainEx (desno)

Imunofluorescentna bojanja neurona, astrocita i staničnih jezgara u CA3 regiji hipokampusa mozga 10 sati nakon smrti (lijevo) i mozga tretiranog tehnologijom BrainEx (desno)

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Stefano G. Daniele i Zvonimir Vrselja; Sestan Laboratory; Yale School of Medicine

'Bitno je naglasiti da nismo oživili mozak. Ovo nije živući, funkcionalni mozak, nego tek stanično aktivan mozak', otklanja Vrselja svaku glasinu o etičnoj upitnosti eksperimenta.

Što ste zapravo htjeli postići ovim eksperimentom?

'Cilj studije je bio istražiti je li moguće zaustaviti smrt stanica i povratiti njihove funkcije četiri sata nakon prestanka moždane cirkulacije, kao što se dogodi u moždanom udaru ili srčanom zastoju', objašnjava Vrselja.

Kako je tekao sam eksperiment?

'Eksperimenti u studiji trajali su ukupno deset sati', otkriva član Šestanova tima. 'Prva četiri sata nakon smrti mozak je izoliran i pripremljen za spajanje na sustav za perfuziju. Nakon što je mozak spojen, idućih šest sati je perfundiran sintetičkom tekućinom koja imitira krv. Tijekom ovih šest sati perfuzije na 37 stupnjeva promatrali smo određene parametre koji su nam pokazali da stanice mozga daju znakove vijabilnosti. Naknadno, nakon završetka perfuzije, mozak je dodatno analiziran.'

Koji su sljedeći koraci?

'Cilj nam je vidjeti koliko dugo možemo produžiti perfuzije mozga, odnosno istražiti koliko dugo možemo održati stanice mozga vijabilnim, sposobnim za život.'

Ovo je pravi cilj pokusa sa svinjskim mozgom

Je li doista moguć neki Frankenstein u nekoj skorijoj budućnosti?

'Ukratko, ne', kratko i jasno odgovara Vrselja.

Kako bi se rezultati vašeg istraživanja mogli primijeniti u znanosti, medicini?

'Primjenom ove tehnologije potencijalno bismo mogli osmisliti nove terapije za moždani udar i druge bolesti u kojima stanice ljudskog mozga umiru', kaže Vrselja. 'Međutim, trebamo biti vrlo oprezni, a ne senzacionalni, u interpretaciji naše studije jer još nismo ni blizu te moguće aplikacije. Da bismo uopće došli do te spoznaje, mi i ostali znanstvenici trebamo puno više vremena i studija, uključujući nezavisne replikacije.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!