Usred ledene pustinje Antarktike nalazi se jedan od najneobičnijih prirodnih fenomena na Zemlji – ledenjak iz kojeg teče crvena voda. Znanstvenici već više od stoljeća pokušavaju objasniti taj misteriozni prizor poznat pod nazivom Krvavi slapovi (Blood Falls), a novo istraživanje napokon je otkrilo kako nastaje ova neobična pojava
Krvavi slapovi nalaze se na ledenjaku Taylor u istočnom dijelu Antarktike. Australski geolog Griffith Taylor prvi ih je zabilježio još 1911. godine te je tada pretpostavio da crvenu boju uzrokuju alge. No pokazalo se da je bio u krivu, prenosi Science Alert.
Znanstvenici danas znaju da se iza jezivog prizora krije slana voda bogata željezom, zarobljena duboko ispod ledenjaka prije najmanje 1,5 milijuna godina. Riječ je o ostatku drevnog morskog bazena koji je ostao odsječen od oceana kada se ledenjak proširio i zatvorio ga pod debelim slojem leda.
Tijekom milijuna godina voda je postajala sve slanija, pretvarajući se u 'slanicu' koja se zbog visokog udjela soli ne može smrznuti čak ni na temperaturama znatno nižima od ništice. Kada ta voda izbije na površinu i dođe u dodir s kisikom, željezo u njoj oksidira, odnosno hrđa, zbog čega slapovi poprimaju karakterističnu crvenu boju.
Jedna od najvećih zagonetki
Jedna od najvećih zagonetki desetljećima je bila kako ova slana voda uspijeva prodrijeti kroz stotine metara slojeva ledenjaka. Tim istraživača sa Sveučilišta Alaska Fairbanks još je 2017. godine pomoću radarskih mjerenja otkrio mrežu skrivenih kanala pod pritiskom kroz koje salamura putuje gotovo 300 metara prema površini.
Istraživači su pritom otkrili još neobičniji proces. Naime, velika količina soli snižava točku smrzavanja vode, omogućujući joj da ostane tekuća. Osim toga, kada se dio vode ipak smrzne, oslobađa toplinu koja zagrijava okolni led i održava prolaze otvorenima.
'Taylorov ledenjak sada je najhladniji poznati ledenjak na Zemlji kroz koji voda kontinuirano teče', objasnila je glaciologinja Erin Pettit.
Otkriće duboko ispod površine
No možda najfascinantnije otkriće krije se duboko ispod površine. Stotinama metara ispod leda, potpuno odsječena od Sunčeve svjetlosti i kisika više od milijun godina, opstaje cijela zajednica mikroorganizama. Te bakterije preživljavaju u ekstremnim uvjetima koristeći sulfate kao glavni izvor energije i nikada nisu bile izložene Sunčevoj svjetlosti niti su ikada koristile kisik za preživljavanje.
Mikrobiologinja Jill Mikucki sa Sveučilišta Tennessee godinama je pokušavala prikupiti dovoljno uzoraka vode za analizu. Kada joj je to napokon uspjelo, otkrila je iznenađujuće bogat i aktivan mikrobni ekosustav.
Zbog tih jedinstvenih uvjeta Krvavi slapovi danas predstavljaju jedno od najvažnijih mjesta za astrobiološka istraživanja. Znanstvenici vjeruju da bi slični oblici života mogli postojati u ledenim podzemnim oceanima na nekim mjesecima Jupitera i Saturna.
Novo istraživanje, objavljeno ove godine u časopisu Antarctic Science, donosi još jedan važan odgovor.
Tijekom 2018. godine znanstvenici su gotovo slučajno uspjeli istovremeno pratiti površinu ledenjaka pomoću GPS uređaja, snimati slapove vremenski ubrzanim kamerama i mjeriti temperaturu vode ispod leda. Podaci su pokazali da se prilikom izbijanja slane vode površina ledenjaka spušta za oko 15 milimetara, a njegovo kretanje usporava se za gotovo deset posto.
Istraživači zaključuju da se ispod ledenjaka postupno povećava tlak zarobljene salamure sve dok ona ne probije put prema površini. Svaki takav izboj privremeno mijenja strukturu i kretanje ledenjaka, nakon čega ciklus ponovno započinje. Znanstvenici nastavljaju pratiti Krvave slapove jer vjeruju da bi oni mogli postati svojevrstan sustav ranog upozorenja na promjene koje se događaju u ledenjaku Taylor.