Istraživači već godinama pokušavaju pronaći način kako da ljudi žive dulje i kvalitetnije. U pomoć bi im mogla priskočiti umjetna inteligencija.

Naime, umjetna inteligencija može otkriti rane znakove bolesti povezanih sa starenjem, predvidjeti biološku dob pojedinca (koja nije jednaka kalendarskoj dobi) i identificirati čimbenike koji doprinose zdravijem životu. Sve to zahvaljujući obradi golemih količina podataka i pronalasku obrazaca koje ljudi ne mogu otkriti.

Stručnjaci ističu i kako bi se umjetna inteligencija mogla koristiti za ubrzavanje razvoja i testiranje lijekova, što bi proces koji inače traje godinama moglo skratiti na samo nekoliko mjeseci.

Iako istraživači i liječnici još uvijek ističu kako alate treba usavršiti, pacijenti već mogu vidjeti i osjetiti prednosti korištenja umjetne inteligencije. Primjerice, kroz korištenje AI alata za očitavanje rendgenskih i MR snimki.

'Bilo kakvo otkriće neće biti čarobni štapić protiv starenja. Društveni, bihevioralni i strukturni čimbenici - uključujući mogu li pacijenti pristupiti tim tretmanima ili ih odabrati - igrat će jednako važnu ulogu', rekla je za dpa Angie Perone, direktorica Centra za napredno proučavanje usluga starenja na UC Berkeleyju.

'Ovo je samo jedan dio važne slagalice', dodala je.

AI prati evoluciju ljudskih stanica

Znanstvenici s Instituta Gladstone u San Franciscu nedavno su pokrenuli model umjetne inteligencije za predviđanje evolucije ljudskih stanica. Treniran je na milijunima podataka, a glavni mu je cilj mapirati putanju starenja i omogućiti istraživačima da predvide kako bi se stanice mogle promijeniti i identificirati potencijalne pokretače propadanja.

Model je razvio tim predvođen liječnicom Christinom Theodoris, starenje tretira kao kontinuirani proces koji se može naučiti i predvidjeti. Neka od predviđanja testirali su u biološkim sustavima te identificirali gene za koje se očekuje da ubrzavaju starenje, a potom su to i potvrdili u stanicama ljudskog srca i kod miševa.

'Pravi test bit će hoće li se ova predviđanja održati u mnogim tkivima i kontekstima bolesti', rekla je Hani Goodarzi, glavna istraživačica u Arc institutu sa sjedištem u Palo Altu, napominjući da su trenutni alati, uključujući životinjske modele, nesavršene referentne vrijednosti.

Znanstvenici stoga ističu kako će biti potrebno prikupiti i obraditi velike skupove podataka koji prate kako stanice reagiraju na lijekove i genetske promjene, prije nego se ti rezultati prevedu u terapije u stvarnom svijetu.

Traženje skrivenih obrazaca

Jedan od projekata Buckovog instituta za istraživanje starenja je stvaranje personaliziranih uvida o zdravstvenim rizicima i intervencijama. Znanstvenici koriste bazu podataka koja sadrži tisuće bioloških mjerenja kako bi sustav identificirao obrasce i dao prijedloge.

Umjetna inteligencija može otkriti veze skrivene u golemim skupovima podataka. Zato su znanstvenici osmislili alat s kojim korisnici mogu komunicirati putem sučelja nalik chatbotu koje generira grafikone, zdravstvene rezultate i detaljne analize njihovih podataka. Alat bi trebao biti dostupan javnosti do kraja godine.

Korak bliže razumijevanju Alzheimerove bolesti

Umjetna inteligencija mogla bi pomoći znanstvenicima i da ranije prepoznaju prve simptome Alzheimerove bolesti. Umjesto da se oslanjaju prvenstveno na gubitak pamćenja i druge kognitivne simptome, umjetna inteligencija pomaže znanstvenicima da analiziraju složene snimke mozga i druge podatke kako bi te promjene ranije i objektivnije identificirali.

Osim toga, mogla bi pomoći i da se razviju alati koji bi bili dovoljno jeftini da budu dostupni svima na svijetu. Naime, studije su pokazale da se demencija često nedovoljno dijagnosticira među ljudima nižeg socioekonomskog statusa.

Ipak, istraživači upozoravaju su da su sustavi umjetne inteligencije dobri samo onoliko koliko su dobri podaci koji se koriste za njihovo obučavanje. Mnoge istraživačke kohorte nesrazmjerno su sastavljene od visokoobrazovanih sudionika i možda ne odražavaju demografsku raznolikost šire populacije.

Unatoč tome, nadaju se da će umjetna inteligencija igrati sve važniju ulogu u otkrivanju biologije starenja i produljenju zdravih godina života.