Studija objavljena u časopisu Science detaljno opisuje kako su istraživači koristili model umjetne inteligencije za dizajniranje novih virusa sposobnih zaraziti bakterije i razmnožavati se unutar njih.

Tvrde kako su poduzeli odgovarajuće mjere opreza. Njihov rad mogao bi dovesti do proboja u genskoj terapiji i biotehnologiji.

Znanstvenici s Arc instituta u Palo Altu i Sveučilišta Stanford stvorili su viruse s modelima genomskog jezika Evo 1 i Evo 2.

Oni rade donekle poput velikih jezičnih modela (LLM) kao što su ChatGPT ili Claude. No, umjesto obučavanja na knjigama i web stranicama, proučavali su genetske sekvence.

Projekt je obučavao svoje modele na trilijunima nukleotida (gradivnih blokova DNK) i naučio 'gramatiku' genetskog koda.

Za ovaj eksperiment, tim je dodatno obučavao modele na oko 15 tisuća virusa iz iste porodice kao i Phi X-174, sićušni virus koji inficira samo bakteriju E. coli.

Znanstvenici su eksplicitno ograničili opseg kako bi isključili sve što bi moglo zaraziti ljude, druge životinje, biljke ili gljive.

Evo je generirao oko 700 tisuća mogućih novih virusa. Tim je zatim odabrao 285 najperspektivnijih kandidata, proizveo njihov DNK i umetnuo ga u bakterije.

Na kraju je 16 Evovih kreacija proizvelo radne viruse. Bili su barem jednako održivi kao Phi X-174, a neki su se brže reproducirali.

Virusi dizajnirani umjetnom inteligencijom mogli bi poboljšati genske terapije, pomoći istraživačima u boljem razumijevanju genoma i proizvesti bolje alate za napad na štetne bakterije.

Također mogu poslužiti i kao biološko oružje, piše Engadget.