MOBILITY DAY 2016

Ulazimo u postaplikativno doba, digitalizacija je nova industrijska revolucija

  • Autor: M. W.
  • Zadnja izmjena 29.09.2016 15:32
  • Objavljeno 29.09.2016 u 15:32
Mobility Day 2016 okrugli stol

Mobility Day 2016 okrugli stol

Izvor: tportal.hr / Autor: Miroslav Wranka

Razvoj tehnologije pruža i pružat će fantastične nove mogućnosti, ali nećemo ih iskoristiti ako djecu ne podučimo kako ih iskoristiti, moglo se čuti na početku konferencije Mobility Day 2016

Deseta regionalna konferencija Mobility Day otvorena je u zagrebačkom hotelu Antunović okruglim stolom na kojem su sudjelovali Vedrana Miholić (CROZ), Saša Kramar (Hrvatski Telekom), pravni stručnjak Mladen Vukmir, Mislav Balković (Algebra), Davor Majetić (Hrvatska udruga poslodavaca) i Damir Tomičić (Axinom).

Tijekom okruglog stola, čija je tema bila '10 godina mobilnosti, kako nam se promijenio život?', član HT-ove Uprave Kramar istaknuo je kako ulazimo u postaplikativno doba, u kojem ćemo s uređajima više razgovarati.

Kao trendove koji će najviše obilježiti budućnost naveo je internet stvari i vozila bez vozača, za koja je ustvrdio da će zaživjeti i brže no što mislimo. 'Pred nama je digitalizacija kao nova industrijska revolucija. Tko ju ne provede, nestat će', prognozirao je.

Za sve to bit će potrebna ozbiljna, kvalitetna mreža, rekao je Kramar, dodajući kako smo po mrežama četvrte generacije već u svjetskom vrhu, ali da već treba početi ulagati i u mreže pete generacije.


S Kramarovom ocjenom složio se Tomičić, rekavši da će najveći problem biti kako pametni hardver što više približiti krajnjem korisniku, a inteligentna rješenja preseliti u oblak kako bi bila svugdje dostupna. Tehnologije će postati neodvojiv dio društva, prognozirao je.

Miholić, direktorica prodaje u tvrtki CROZ, naglasila je važnost obrazovanja u doba ubrzanog razvoja tehnologije. 'Naša djeca će se morati snalaziti i prilagođavati više nego mi, biti kreativni. Škole se tome nisu prilagodile. Za društvo neće biti dobro ako dobijemo generaciju korisnika umjesto kreatora', upozorila je.

Za Vukmira jedan od najvećih problema krije se u tome što nismo naučili poštivati i koristiti intelektualno vlasništvo kao jednu od glavnih razvojnih poluga.

Direktor HUP-a Majetić smatra kako tvrtke i tijela vlasti kod nas presporo usvajaju nove tehnologije, unatoč tome što one mogu značajno pridonijeti povećanju učinkovitosti i smanjenju troškova.


Država se treba pobrinuti za to da bi građani bili spremni za novu ekonomiju, ne samo informatičari, već svi: javna uprava, liječnici, učitelji... Iako, upozorio je, tehnologija sama po sebi nije faktor konkurentnosti jer je lako dostupna. Ključno je što i kako napravite s njom.

Isto vrijedi i za talente, dodao je dekan Visoke škole Algebra Balković. Svaka zemlja ih ima, ali se ne odnosi prema njima na isti način i u tome je razlika.

Uz to, u škole nam stiže tehnologija, ali nema ljudi koji bi mogli promijeniti vladajuću paradigmu obrazovanja, početi učiti djecu kako da rješavaju probleme umjesto da traže gotova rješenja. 'Ako to ne riješimo, moglo bi nam se dogoditi da se ljudi počnu iseljavati kako bi im djeca dobila priliku za bolje obrazovanje', rekao je Balković.

Ukazao je na manjak interesa za STEM zanimanja, zbog čega između ostalog imamo problema s manjkom stručnih kadrova. 'U Hrvatskoj je tek deset posto srednjoškolaca zainteresirano za karijeru u tim područjima. U Sloveniji je taj udio 15, a u Poljskoj 20 posto', rekao je Balković. Miholić je na to dometnula kako bi problem manjka ICT kadrova trebalo rješavati i većim poticanjem djevojaka.

Konferencija je nastavljena predavanjima u četiri programska niza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!