besmislena ideja

Uništavanje uragana nuklearnim bombama? Evo što bi se stvarno dogodilo da se to i napravi

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 27.08.2019 10:06
  • Objavljeno 27.08.2019 u 09:52
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Scott Kelly / NASA

Ideja o bombardiranju uragana je nemoguća, jer jednostavno ne postoji nuklearna bomba dovoljno snažna da uništi uragan, tvrdi tamošnja Nacionalna uprava za oceane i atmosferu

'Zašto ih ne uništimo?', upitao je američki predsjednik Donald Trump tijekom podnošenja izvještaja o uraganima u Bijeloj kući te se založio za nuklearno rješenje problema tropskih oluja koje svake godine pogađaju jugoistok SAD-a.

'Počinju se formirati uz obalu Afrike; zašto ne bismo bacili bombu u središte uragana dok se kreću preko Atlantika i tako ga poremetimo? Zašto to ne možemo učiniti?', navodno je predsjednik upitao savjetnike, piše Business Insider.

Iako je sam Trump naknadno ove vijesti demantirao, znanstvenici su se pozabavili scenarijem u kojem bi se to i napravilo.

Koncept uništavanja uragana nije nov: tijekom kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća jedan je znanstvenik došao na ideju kako bi se korištenjem nuklearnih eksploziva mogli 'izmijenti putanja i intenzitet uragana'.

No, istraživači uragana iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) tvrde kako je nemoguće poremetiti uragan nuklearnom bombom iz dva razloga. Prvo, ne postoje dovoljno snažne bombe i drugo, eksploziv ne bi pomaknuo okolni tlak zraka više od djelića sekunde.

Kako se formira uragan

Uragani su oluje koje nastaju iznad tropskog područja. Karakteriziraju ih jaki vjetrovi od minimalno 119 kilometara na sat za uragan prve kategorije, do najrazornijih uragana najviše pete kategorije prema Saffir Simpsonovoj ljestvici, koji pušu brzinom do 350 km/h.

U Atlantiku nastaju obično od svibnja do studenog, kao skupina grmljavinskih oluja iznad oceanske površine, najmanje 250 nautičkih milja od obale. Da bi uragan nastao more mora biti toplije od 26,5 Celzijevih stupnjeva. Ako se bilo koji dio ovog vremenskog ciklusa rasprši, uragan gubi snagu i propada.

Zbog toga je još 1959. Jack Reed, meteorolog iz Nacionalne laboratorije Sandia, predložio da se na vremenske uvjete utječe nuklearnim oružjem.

Reed je zamislio da koncept po kojem bi nuklearne eksplozije zaustavile uragane guranjem toplog zraka prema gore i izvan oluje, što bi omogućilo da ga zamijeni hladniji zrak. To bi pak, pomislio je, omogućilo da zraka pod niskim tlakom rasprši oluju i tako oslabi uragan. Čak je predložio dva načina na koji bi se nuklearna bomba ubacila u oko uragana.

  • +1

Uragani snimljeni kamerama NASA-e

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Scott Kelly / NASA

'Dostava ne bi trebala predstavljati poseban problem', napisao je tada Reed. Prvi način bombardiranja bio bi iz zraka, mada bi, mislio je, puno prikladnija bilo bombu lansirati iz podmornice. No, tvrde istraživača NOAA, Reedova ideja spotiče se o dva nepremostiva problema.

Uragani emitiraju nevjerojatnu količinu energije

Uragani su izuzetno snažni: potpuno razvijeni uragan oslobađa istu količinu energije kao i eksplozija 10-megatonske nuklearne bombe svakih 20 minuta, tvrdi NOAA. To je najmanje 666 puta veće od bombe Little Boy koju su SAD bacile na Hirošimu u Japanu 1945. godine.

Da bi se uskladila s energetskom snagom uragana, trebalo bi svaki sat bacati gotovo 2000 'dječaka', sve dok uragan ne utihne i zgasne. A za to ne bi dila dovoljna ni najveća nuklearna bomba ikad detonirana - poput 50-megatonske termonuklearne Car bombe, koju su Sovjeti detonirali nad Arktičkim morem 1961.

Nadalje, kaže NOAA, udarni val koji proizvede nuklearna bomba putuje brže od zvuka. Ukoliko ne bismo mogli kontinuirano detonirati nuklearne eksplozive u uraganu, ne bismo uspjeli raspršiti zrak niskog tlaka koji održava oluju.

Evo zašto bi atomski udar na uragan bio loša ideja

Izvor: Društvene mreže / Autor: Inside Edition

Na primjer, želi li se uragan kategorije 5 poput Katrine spustiti na oluju kategorije 2, s vjetrovima do 170 kilometara na sat, trebalo bi dodati više od pola milijarde tona zraka uraganu s okom promjera 25 milja, kaže NOAA. Nijedna nuklearna bomba to ne bi bila u stanju napraviti.

'Teško je zamisliti praktičan način pokretanja tolike količine zraka', pišu autori. Uz to, čak i uragan kategorije 2 može oštetiti imovinu i infrastrukturu.

Opasnost od radijacije

Postoji još jedan problem: naime, radioaktivnost nastala detonacijom bombe proširila bi se daleko izvan granica uragana.

'Oslobođena radioaktivnost prilično bi se brzo kretala s vjetrovima pa bi utjecala na kopnena područja i prouzročila razorne ekološke probleme', piše NOAA. 

Izloženost radijaciji izazvalo bi radijacijsku bolest, a zagađeno tlo postalo bi nepoželjno za život. Baš kao što se dogodilo u Černobilu 1986. Ako bi SAD pokušale ugušiti uragan nuklearnim oružjem, radioaktivnost bi se mogla proširiti na otočne države u Karibima i  Meksičkom zaljevu.

'Treba li uopće reći da to nije dobra ideja', zaključuje NOAA.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!