SAVJETI STRUČNJAKA

Stižu alergije; što poduzeti?

Zdrava_krava_alergija

Zdrava_krava_alergija

Izvor: tportal.hr / Autor: 24sata

U ožujku nam s toplijim vremenom obično stižu i proljetne alergije od kojih u svijetu iz godine u godinu pati sve više ljudi

Ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, dr. Boro Nogalo kaže da je alergija pretjerana reakcija obrambenog sustava na neke bjelančevine kao što su pelud, prašina, stanice kože ili plijesan.

'Simptomi su otežano disanje, glavobolja, škripanje u plućima, kihanje te kožne ili čak probavne smetnje. To su alergijske reakcije u kojima dolazi do degranulacije određenih stanica pa histamin iz njih uzrokuje upale', objasnio je dr. Nogalo.

Najčešći oblik je alergija na pelud, koja se još naziva i alergijski rinitis ili peludna groznica. Sezonski alergijski rinitis u našim krajevima uzrokuje pelud sa stabala, trava ili korova. Obično počinje u ožujku, a može trajati sve do kraja listopada. Za razvoj simptoma uglavnom je potrebna određena koncentracija peludi koja je najveća na vrhuncu sezone cvjetanja ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, a niža na početku i kraju sezone za vlažna i kišovita vremena.

Cvijeće i biljke koje oprašuju kukci stvaraju male koncentracije peludi, za razliku od biljaka koje se oprašuju vjetrom, poput drveća, trava i korova.

Kada se najčešće javlja?

Vrijeme cvjetanja, a time i alergija ovisi o klimatskom podneblju, lokalnoj vegetaciji i mikroklimatskim uvjetima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj cvjetanje stabala počinje često već u veljači, a kulminira u travnju i svibnju. Trave cvjetaju od svibnja do srpnja, a korovi od kolovoza do listopada. U mediteranskom području cvjetanje počinje ranije, a smetnje najčešće uzrokuje pelud čempresa, masline i crkvine. Zanimljivo je da je osjetljivost na pelud češća, a bolest teža, kod djece koja su rođena u sezoni cvjetanja određene biljke.

Važni savjeti

Ravnatelj Srebrnjaka upozorava da se u razdoblju cvjetanja stabala, trava i korova javljaju određeni simptomi koji su nejasni pa ih ljudi često povezuju s virozom ili prehladom. 'Ako dijete dulje od tri tjedna otežano diše, šmrca, ima slabiju koncentraciju ili kiše, dobro je poslati ga na alergološko-pulmološku obradu. Jednostavnim testovima uzoraka iz nosa, krvi ili kože može se utvrditi na što je dijete alergično, odnosno je li problem u alergiji ili infekciji.

Kada se sazna na što je organizam alergičan, postoji mnogo načina rješavanja problema. Ako je netko alergičan na pelud, uz terapije se može zaštititi na više načina: može izbjegavati boravak vani kada je suho i vjetrovito, izbjegavati otvaranje prozora na autu, baviti se više dvoranskim sportovima, nakon boravka vani treba se potpuno presvući, istuširati i oprati kosu, valja manje otvarati prozore, a više koristiti klima-uređaje; dobro je pratiti peludni kalendar - postoje semafori koncentracije peludi na internetu kao i na TV-u.

Dok se zdravi ljudi vesele proljeću, za alergične dolazi vrijeme patnje. No ako pacijent dođe u specijaliziranu ustanovu i alergija se na vrijeme dijagnosticira, dobit će sve potrebne upute - primjerice koji lijek i koju pumpicu koristiti kako bi mogao normalno živjeti. Mladi zapravo trebaju proći cijelu školu u kojoj će naučiti kako se ponašati i živjeti s alergijama ili astmom. U Zagrebu je to za djecu do 18 godina Dječja bolnica Srebrnjak.'

'Bakini lijekovi' ne djeluju

Dr. Nogalo ističe da raznorazni alternativni lijekovi za jačanje imuniteta neće pomoći u sprečavanju alergija dok se uz odgovarajuće terapije može vrlo kvalitetno živjeti.

'Problem izaziva upravo jak imunitet. Uzimanje čajeva, meda i vitamina neće pomoći osim na razini placebo efekta. Danas je puno alergija u svijetu baš zato što smo iskorijenili mnoge bolesti i živimo vrlo sterilno i čisto pa se obrambeni sustav okrenuo prema nekim drugim bjelančevinama iz okoliša. U siromašnim zemljama je znatno manje alergija. Rješenje treba tražiti u ravnoteži između čistoće i nečistoće. Danas Europa i svijet jako puno ulažu u traženje lijekova protiv alergija. I mi na Srebrnjaku u ovom trenutku imamo tri projekta koji su vezani uz alergijske bolesti. U svijetu smo prepoznati kao centar izvrsnosti na tom području.

Danas postoje efikasni lijekovi - antihistaminici, pumpice kortikosteroida koji djeluju na upalu i proširenje dišnih putova, a postoji i terapija hiposenzibilizacije ili imunoterapija, koja je svojevrstan način cijepljenja pri kojem se pacijentu daju sve veće doze određenog alergena kako bi ga obrambeni sustav naučio tolerirati', objasnio je dr. Nogalo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi