noćne ptice i ranoranioci

Sat pokazuje 8:20, a vama se još spava? Niste vi krivi, ali vam to neće pomoći u životu

  • Autor: M.S./Hina
  • Zadnja izmjena 15.02.2019 15:04
  • Objavljeno 15.02.2019 u 15:03
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Skoro polovica stanovništva sklona je kasnijem lijeganju i ustajanju nakon 8:20 sati. Uobičajeni radni dan traje od 9 do 17 sati, što za noćne ptice može značiti smanjenu učinkovitost tijekom jutra i povećani osjećaj pospanosti tijekom dana

Moždane funkcije 'noćnih ptica' i ranoranilaca tijekom radnog dana razlikuju se, pokazalo je istraživanje koje prenosi BBC. Znanstvenici su dnevno između osam i 20 sati snimali mozak noćnih ptica koje na počinak obično idu oko 2,30 sati i ustaju oko 10,15, kao i mozak ranoranilaca koji liježu prije 23 sata i ustaju oko 6,30 sati.

Kod noćnih ptica utvrđeno je manje konektiviteta u dijelovima mozga povezanima s održavanjem budnog stanja. Također su imali slabiju pažnju, sporije reakcije i i pojačanu pospanost.

Život je tempiran za ranoranioce

Znanstvenici kažu da to sugerira da su 'noćne ptice' u nepovoljnijem položaju zbog 'ograničenja' uobičajenog radnog dana. Pozvali su na više istraživanja kako bi se razumjele zdravstvene implikacije za noćne ptice koje rade ili školuju se u doba dana koje im ne odgovara.

Znanstvenici su istraživanjem obuhvatili 38 osoba i snimali njihovu moždanu funkciju u mirovanju uz pomoć magnetske rezonance. Dobrovoljci su potom u vremenu od 8 sati do 20 sati obavili niz zadaća a bilježili su i osjećaj pospanosti.

treniranje uma

Isprobajte: Deset lakih načina da svoj mozak održite u formi

Pogledaj galeriju
10

Ranoranioci su bili najmanje pospani i najbrže su reagirali u zadaćama koje su dobili u jutarnjim satima te se pokazalo da su bitno bolje obavljali zadaće u to vrijeme u odnosu na noćne ptice.

Noćne ptice bile su najmanje pospane i najbrže su radile oko 20 sati iako njihova izvedba nije bila značajno bolja od ranoranilaca.

'Noćne ptice ugrožene su čitav život'

Konektivitet u mozgu u područjima povezanima s boljim učinkom i manjom pospanosti bio je u svakom trenutku značajno veći kod ranoranilaca što sugerira da je kod spavalica konektivitet oslabljen tijekom čitavog radnog dana, kažu znanstvenici.

Voditeljica istraživanja Elise Facer-Childs sa sveučilišta Birmingham kaže da bi rezultati istraživanja mogli biti dijelom rezultat 'činjence da su noćne ptice ugrožene tijekom čitavoga života'. Ona podsjeća da noćne ptice moraju rano ustajati zbog škole pa kasnije zbog posla pa se stalno moraju boriti protiv svoga urođenog ritma.

Znanstvenica ističe da se mora bolje proučiiti kako prilagodba neodgovarajućem radnom vremenu može utjecati na zdravlje i produktivnost.

Treba nam fleksibilnije društvo

Oko 40 do 50 posto stanovništva sklono je kasnijem lijeganju i ustajanju nakon 8,20 sati, napominju znanstvenici. Uobičajeni radni dan je od 9 do 17 sati no to za noćne ptice može značiti smanjenu učinkovitost tijekom jutra i povećani osjećaj pospanosti tijekom dana.

'Kad bismo kao društvo bili fleksibilniji u upravljanju vremenom, mogli bismo puno postići u povećanju učinkovitosti i smanjivanju zdravstvenih rizika', komentar je istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Sleep.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!