Neuroznanstvena istraživanja

Učenje i pamćenje u fokusu Tjedna mozga od 11. do 17. ožujka

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 15.02.2019 12:52
  • Objavljeno 15.02.2019 u 12:52
Medicinski fakultet u Zagrebu

Medicinski fakultet u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Admir Buljubasic / CROPIX

Neuroznanstvena istraživanja o učenju i pamćenju bit će tema osmog Tjedna mozga u Hrvatskoj, od 11. do 17. ožujka, na kojemu će se tradicionalno prezentirati i dostignuća u proučavanju bolesti mozga na čije se liječenje u Europskoj uniji godišnje potroši 800 milijardi eura

Oko 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava, a ukupni trošak liječenja bolesti mozga iznosi više od 45 posto sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU, navode organizatori Tjedna mozga - Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom Tjedna mozga bit će riječi i o najvećim izazovima znanosti poput odnosa mozga i uma, te pitanja genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor, svijest o samom sebi i razumijevanje mišljenja drugih.

Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80 posto ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga. Oko 30 posto genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija.

Kao posebna tema bit će obrađeno 'Učenje i pamćenje' i preporuke koje neuroznanost već danas može dati za sustav obrazovanja.

Posebna pažnja će se pridati preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koja je započela borbu protiv tzv. epidemije neaktivnosti i strogo preporučuje minimalno 60 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti dnevno za djecu između 5 i 17 godina.

Druga preporuka je da mogućnost učenja ovisi o stupnju razvitka mozga djeteta kao i plastičnosti sinapsi. Tu se ističe da najjednostavniji oblici učenja počinju već u novorođenačkoj dobi (prepoznavanje lica i imitacija). Mogućnost primjene bilo kakvog ekrana nije moguće prije 18 mjeseci starosti.

Razumijevanje učenja i glavnih socijalnih odnosa nije moguće prije 4. godine, kada sazrijeva mogućnost razumijevanja mišljenja drugih. U tom razdoblju već je dosegnut maksimum broja sinapsi koji su glavni čimbenici učenja. Prije 6. godine nije moguće rješavanje zadataka u strateškom smislu. Nadalje karakteristično je za čovjeka da se razina broja sinapsi zadržava u povišenom broju sve do mlađe odrasle dobi, što je specifičnost mozga čovjeka.

Bit će riječi i o kapacitetu dugoročnog pamćenja mozga za koji se danas misli da nije ograničen (samo je broj unosa podataka preko kratkoročnih procesa pamćenja ograničen). To predstavlja veliki izazov za sustav obrazovanja i školstva u potrazi za novim (boljim?) metodama učenja, posebno uz pomoć računala, boljim razumijevanjem emocionalnih odnosa i uloge nagrađivanja, uloge igranja, praćenja vlastitih procesa mišljenja i uloge fizičke aktivnosti i pokreta u prostoru.

Teme će biti posvećene i pitanju o lociranju mjesta pamćenja, plastičnosti sinapsi, odnosu mozga i stroja, anatomiji emocija te sudjelovanju mentalnih neurona u učenju.

Bit će riječi i o postotku mozga koji aktivno koristimo, može li se zamijeniti veći dio funkcija mozga internetom, u čemu se sastoji motivacija, kako potaknuti posebno nadarenu djecu, kako pomoći djeci s teškoćama u učenju i pamćenju, kako mozak radi i kako studenti odgovaraju na nove postupke učenja.

U ovom Tjednu mozga očekujemo sugestije utemeljene na znanju o mozgu koje mogu pomoći u obrazovnom procesu, poručuju organizatori.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!