Dugotrajno oblačno vrijeme bez vjetra smanjuje proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u dijelovima Europe, zbog čega raste potreba za skupljim elektranama na plin i druga fosilna goriva. Posljedice se već vide na tržištu: u Njemačkoj je krajem listopada veleprodajna cijena struje premašila 300 eura po megavatsatu, a početkom studenoga opet je porasla. Stručnjaci upozoravaju da bi se takve situacije tijekom zime mogle ponavljati
Riječ je o pojavi poznatoj pod njemačkim nazivom Dunkelflaute, a on se koristi za dulje razdoblje tijekom kojeg zbog nedostatka Sunčeve svjetlosti i vjetra istodobno pada proizvodnja solarnih elektrana i vjetroelektrana. Takve su situacije problematične od listopada do veljače, kada su dani kraći, češći su oblaci i magla, a zbog hladnoće raste potrošnja energije za grijanje.
Kad solarne elektrane i vjetroelektrane proizvode premalo struje, manjak moraju nadoknaditi drugi izvori, uključujući plinske i termoelektrane na ugljen. Njihova proizvodnja često je skuplja, što može izazvati nagli rast cijena na veleprodajnom tržištu.
vezane vijesti
Cijene struje u Njemačkoj naglo porasle
Koliko vrijeme može utjecati na cijene, pokazuje primjer Njemačke. Prosječna veleprodajna cijena električne energije 29. listopada dosegnula je gotovo 315 eura po megavatsatu, približno dvostruko više od dotadašnjeg listopadskog prosjeka, a u pojedinim večernjim satima premašila je 570 eura.
Visoke cijene nastavile su se i početkom studenoga. Tako je 10. studenoga prosječna cijena u Njemačkoj iznosila oko 351 euro po megavatsatu.
No treba razlikovati veleprodajne cijene od onih koje plaćaju kućanstva. Nagli skokovi na burzi ne znače da će svim građanima računi odmah jednako porasti, što ovisi o vrsti ugovora, načinu obračuna i trajanju visokih tržišnih cijena.
Solarni paneli zimi proizvode manje struje
Pad proizvodnje osobito osjećaju vlasnici kućnih solarnih elektrana.
Stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva, koji na krovu ima 12 solarnih panela ukupne snage 6,36 kilovata, ispričao je za Euronews da je njegova elektrana 4. studenoga proizvela 10,9 kilovatsati električne energije te je za potrebe kućanstva morao preuzeti još 27,4 kilovatsata iz mreže.
Dan poslije, kada je cijeli dan bilo oblačno, paneli su proizveli samo 2,4 kilovatsata, a kućanstvo je iz mreže moralo preuzeti dodatnih 20,6 kilovatsati.
I to unatoč tome što kuća ima bateriju kapaciteta 11,52 kilovatsata, koja se puni noću, kada je struja jeftinija, a pohranjenu energiju koristi tijekom dana. 'Gotovo uopće ne proizvodimo struju', rekao je vlasnik, koji je želio ostati anoniman. 'Izuzetno je obeshrabrujuće vidjeti koliko struje moramo uzimati iz mreže nakon što smo potrošili tisuće na solarni sustav. No znamo da će paneli ponovno bolje raditi kada se razvedri', dodao je.
Koliko solarne elektrane proizvode zimi?
Pad proizvodnje u hladnijem dijelu godine nije iznenađenje. Udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Europskoj uniji u lipnju je dosegnuo 25,4 posto, a u listopadu je pao na 13,2 posto, pokazuju podaci koje prenosi Euronews.
Solarnim panelima za proizvodnju električne energije potrebna je Sunčeva svjetlost, a ne toplina. To znači da mogu učinkovito raditi i tijekom vrlo hladnih, ali sunčanih dana. Najveći problem zimi predstavljaju kraći dani, gusto naoblačenje, magla te snijeg koji može prekriti panele.
Po procjenama britanske energetske kompanije Good Energy, kućni solarni sustavi u Ujedinjenom Kraljevstvu u zimskim mjesecima mogu proizvesti približno četvrtinu do trećinu ukupne godišnje energije. Zato solarne elektrane i zimi mogu smanjivati troškove, ali kućanstva u pravilu ne mogu računati na jednaku proizvodnju kao ljeti.
Solarna energija pomaže ljeti, kada je potrošnja najveća
Iako se zimi suočava s ograničenjima, solarna energija korisna je tijekom ljetnih toplinskih valova. Kada temperature porastu, raste i potrošnja električne energije za klimatizaciju. Upravo tada solarne elektrane često proizvode više struje jer ima više sunčanih sati.
Prema analizi organizacije Ember, tijekom toplinskih valova u lipnju i srpnju ove godine dnevna potrošnja električne energije porasla je do 28 posto u Italiji, 23 posto u Mađarskoj, 14 posto u Francuskoj i 13 posto u Španjolskoj u odnosu na dane prije toplinskih valova.
Proizvodnja solarne energije u Francuskoj i Mađarskoj bila je 17 posto veća nego tijekom drugih dana u lipnju i srpnju. Solarne elektrane tako su pomogle zadovoljiti povećanu potražnju u trenutku u kojem su se neki drugi izvori energije suočavali s problemima. Naime velike vrućine i suše mogu otežati rad hidroelektrana te nuklearnih elektrana i termoelektrana, kojima je potrebna voda za hlađenje.
U Poljskoj je u kolovozu zbog iznimno niskog vodostaja Visle smanjena proizvodnja pojedinih elektrana na ugljen, zbog čega je elektroenergetski sustav privremeno ostao bez 1,3 gigavata raspoložive snage.
Kako izbjeći nove skokove cijena?
Razdoblja bez dovoljno sunca i vjetra pokazuju zašto se elektroenergetski sustav ne može oslanjati samo na jedan ili dva izvora energije.
Kada proizvodnja solarnih elektrana padne, dio manjka može nadoknaditi hidroenergija, a bitnu ulogu imaju i baterijski sustavi koji pohranjuju višak električne energije za kasniju potrošnju, no njihova sposobnost pokrivanja višednevnog manjka proizvodnje ovisi o raspoloživim kapacitetima.
Za stabilnost opskrbe važni su i povezivanje elektroenergetskih mreža među državama, fleksibilna potrošnja te drugi izvori koji mogu proizvoditi struju kada to ne mogu činiti vjetroelektrane i solarne elektrane.
