Rasprava o tome treba li policija imati uvid u podatke s platformi poput WhatsAppa, koje štite poruke enkripcijom između pošiljatelja i primatelja, traje već godinama. I dok vlasti tvrde da takve usluge – koje kriminalci naveliko koriste – blokiraju pokušaje policije da presretne komunikaciju ključnu za istrage, zagovornici privatnosti upozoravaju na ugrožavanje osnovnih prava građana.

'Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa jer naši istražitelji gube mogućnost vođenja istraga', rekao je Wegter za Politico.

Podsjetimo i da tri godine nakon što je Europska komisija otvorila Pandorinu kutiju pod nazivom Chat Control, Unija treba odlučiti hoće li prvi put uvesti obvezno skeniranje privatnih poruka svih građana. Zagovornici se pozivaju na zaštitu djece, a protivnici upozoravaju da se iza plemenitog cilja skriva najveći sustav masovnog nadzora u europskoj povijesti. >>Pročitajte više OVDJE<<

Reguliran pristup poput prisluškivanja

Wegter je odgovoran za kreiranje preporuka politika i koordinaciju među državama članicama EU-a. Sudjelovao je i u radu skupine Going Dark, mreže dužnosnika za provedbu zakona koja je utjecala na novu strategiju unutarnje sigurnosti EU-a. Ona predviđa nove propise o zadržavanju podataka i davanju pristupa istražiteljima.

Prema njegovim riječima, policiji bi trebalo omogućiti pristup ne samo porukama, nego i metapodacima, poput lokacije i vremena komunikacije. No naglašava da bi to trebalo biti dopušteno isključivo od slučaja do slučaja i strogo regulirano, slično kao kod klasičnog prisluškivanja.

Izvješće Europola iz prosinca prošle godine upozorilo je da se teroristi organiziraju i šire propagandu u šifriranim grupnim razgovorima. Kao primjeri su navedeni medijski ogranak afganistanskog dijela Islamske države, Al Azaim, te neonacistička skupina Sturmjäger Division. 'Prijetnja Europi i dalje je visoka', upozorio je Wegter.

Prijedlozi o pristupu šifriranim podacima izazivaju snažan otpor zbog zabrinutosti oko privatnosti i kibernetičke sigurnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi otključavanje takvih poruka moglo oslabiti cijeli sustav enkripcije i otvoriti vrata zlonamjernim akterima, od hakera do autoritarnih režima.

Na to upozoravaju i udruge za građanska prava, akademici i istraživači, koji su u svibnju poslali pismo Europskoj komisiji, upozorivši da bi novi planovi znatno povećali opseg državnog nadzora.

Velike tehnološke kompanije tradicionalno se protive pokušajima slabljenja enkripcije. Ipak, Wegter smatra da bi trebale sudjelovati u kreiranju rješenja: 'Vjerujem da oni koji su osmislili brave moraju biti u stanju osmisliti i ključeve.' Dodao je da nije riječ o univerzalnom ključu koji bi otvorio sve, nego o alatima za pristup u pojedinačnim slučajevima.

Wegter je također poručio da bi pravila o zadržavanju podataka u EU-u trebalo modernizirati i uvesti minimalne rokove čuvanja komunikacijskih podataka. Trenutni fragmentirani sustav opisao je kao 'lutriju' – ovisno o zemlji, istražitelji mogu ili ne mogu doći do ključnih informacija.

Iako je Sud EU-a 2014. poništio zakon o zadržavanju podataka, Wegter smatra da se njegov stav u međuvremenu promijenio, a javna rasprava o reformi pravila zaključena je prošlog petka. Europska komisija zaprimila je oko 5000 reakcija, od kojih su mnoge anonimne i kritične prema svakom jačanju državnog nadzora.