modificiranje embrija

Polumiš-polučovjek: Znanstvenici stvorili miša s dosad najvećim brojem ljudskih stanica

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 22.05.2020 11:43
  • Objavljeno 22.05.2020 u 11:43
Znanstvenici su dokaze o ljudskim stanicama pronašli u jetri, očima, mozgu, srcu, krvi i koštanoj srži miša

Znanstvenici su dokaze o ljudskim stanicama pronašli u jetri, očima, mozgu, srcu, krvi i koštanoj srži miša

Izvor: Profimedia / Autor: imagebroker/Jochen Tack / imageBROKER

Riječ je o prilično kontroverznom postupku kojim bi se jednog dana u životinjama mogli uzgajati čitavi ljudski organi. A to bi bila sjajna vijest za sve one na listama za transplantaciju

Znanost je korak bliže stvaranju in vivo ljudskih organa zahvaljujući timu istraživača sa Sveučilišta u Buffalu i Instituta za rak Roswell Park. Naime, znanstvenici su uspjeli stvoriti himeru miša koja se sastoji od četiri posto čovjeka. Riječ je o dosad najvećem broju ljudskih stanica usađenih u neki životinjski organizam.

Ako ne želimo postati kiborzi s 3D otisnutim organima, ovo je istraživanje dobra vijest za sve one koji čekaju ili će čekati transplantaciju organa. Ovo je veliki iskorak u znanosti o izgradnji ljudskih organa, a otkrića su nedavno objavljena u časopisu Science Advances.

Tim je mišje zametke miješao s ljudskim matičnim stanicama da bi nakon dva tjedna istraživači primijetili kako jedan miš ima četiri posto ljudskih stanica u svom sustavu.

Ljudske stanice, označene zelenom bojom, u 17-dnevnom mišjem embriju, označenom plavom bojom. Većina ljudskih stanica su crvena krvna zrnca koja se nakupljaju u jetri fetusa

Ljudske stanice, označene zelenom bojom, u 17-dnevnom mišjem embriju, označenom plavom bojom. Većina ljudskih stanica su crvena krvna zrnca koja se nakupljaju u jetri fetusa

Izvor: Zhixing Hu / Autor: Zhixing Hu

To se ne događa baš svaki dan jer se ljudske i životinjske stanice obično ne spajaju glatko. Riječ je, kažu, o ogromnom napretku prema stvaranju genetski modificiranim embrijima.

Prema istraživačima, 'nije bilo moguće stvoriti ljudske matične stanice koje bi bitno pridonijele mišjim zamecima'. No njihov rad 'može omogućiti primjene poput stvaranja ljudskih organa u životinjama', navedeno je u njihovoj studiji.

Nakon ubrizgavanja mišjih embrija s ljudskim matičnim stanicama, tim je dokaze o ljudskim stanicama pronašao u jetri, očima, mozgu, srcu, krvi i koštanoj srži miša. Ispitivanja DNK embrija pokazala su da ljudskih stanica ima između 0,1 i četiri posto.

Ove mišje himere neće moći reproducirati ljudske stanice jer nijedno stanično tkivo miševa ne sadrži ljudske stanice.

Iako stvaranje himera u povoju, a riječ je i o prilično kontroverznom postupku, neki znanstvenici u tim eksperimentima vide velike mogućnosti. Ako se životinjske i ljudske stanice jednog dana budu mogle spajati u velikim omjerima, to bi značilo da bi se in vivo mogli uzgajati čitavi ljudski organi. A to bi bila sjajna vijest za sve one na listama za transplantaciju organa.

U međuvremenu, ovu je vijest bolje prepustiti rubrikama s ruba znanosti ili 'vjerovali ili ne', piše Interesting Engineering.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!