Nikola Mišković

Na FER-u osnovan Centar za umjetnu inteligenciju: 'Budite bez brige, neće nam roboti uzeti poslove niti nas pobiti'

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 19.10.2019 21:21
  • Objavljeno 19.10.2019 u 21:15
Nikola Mišković

Nikola Mišković

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Znanstvenicima s FER-a umjetna inteligencija nije novost. Oni se s njom susreću već desetljećima i koriste je na raznim projektima. A sada, kada je UI postala 'hype', sve je podignuto na višu razinu: Centar za umjetnu inteligenciju osnovan je da vam pomogne u poslu i odagna strahove da ćete ostati bez njega, a o svemu nam je više rekao prodeka za znanost na FER-u, Nikola Mišković

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu nedavno je osnovan Centar za umjetnu inteligenciju, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Sjajna je to vijest za robote i one koji se bave njima, no što je s običnim ljudima - trebamo li se bojati da će nam umjetna inteligencija ukrasti poslove i dušu, da ćemo postati nepotreban višak u tom vrlom novom svijetu jedinica i nula, pitamo voditelja projekta, izv. prof. dr. sc. Nikolu Miškovića, prodekana za znanost na FER-u, znanstvenika iza kojeg stoji niz europskih projekata na temu podvodne robotike.

'Iz perspektive FER-a, Centar je način okrupnjavanja znanja povezanih s umjetnom inteligencijom. Iz perspektive gospodarstva, to je adresa na koju se ljudi mogu javiti s konkretnim problemima, a Centar će im ponuditi rješenje ili ih povezati s pravim ljudima. Dakle mi smo neka vrsta huba za umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj. To je prirodno; mi smo to radili i prije', objašnjava Mišković, ističući i društvenu ulogu Centra za umjetnu inteligenciju.

'Želimo umiriti ljude, pokazati im da se ne moraju plašiti umjetne inteligencije jer je stvar pod kontrolom', kaže Mišković. 'Budite bez brige, neće nas roboti pobiti niti će nam uzeti poslove. Umjetna inteligencija je tu da nam olakša život na različite načine.'

Tri desetljeća umjetne inteligencije na FER-u

'FER je zadnjih nekoliko desetljeća uvijek bio korak ispred, a mi to često nismo ni primjećivali. Prva predavanja o umjetnoj inteligenciji na ovom su se fakultetu odvijala još prije 30 godina. Od tada se intenzivno radi na tom području i veći dio znanstveno-istraživačke djelatnosti na FER-u na neki je način bio povezan s umjetnom inteligencijom', kaže Mišković. 'Na FER-u se događa puno stvari. Imamo 200 profesora i još toliko istraživača, zaposlenih na različitim projektima. Morali smo im omogućiti da povećaju svoju vidljivost i da drugima pokažemo da je ono što radimo povezano s umjetnom inteligencijom te da ta znanja mogu potražiti kod nas.'

'Zapravo se oduvijek bavimo time, no otkako nam je društvo nametnulo hype umjetne inteligencije, na to smo odgovorili strukturiranjem naših istraživačkih aktivnosti', reći će Mišković. 'Postoje različiti načini suradnje. Nismo firma kojoj dođete, napišete specifikaciju i mi to isporučimo. Ne, mi smo ovdje da rješavamo probleme koji se ne mogu riješiti postojećom tehnologijom. Nismo konkurencija, mi dajemo stručno znanje koje ne postoji na tržištu.'

Strah od umjetne inteligencije

Umjetnom inteligencijom danas se ljude često plaši kao nekom modernom verzijom babaroge: ona ljudima otima radna mjesta, narušava njihovu privatnost, postaje sredstvo za upravljanje masama, a možda i za njihovo uništenje. Je li doista umjetna inteligencija toliko opasna kako se često misli?

'Nekad su knjige prepisivali svećenici; koliko su ih mogli prepisati, toliko su ih plasirali među ljude, a pismenost je bila slaba. Onda je došao Guttenberg sa svojim tiskarskim strojem, a svećenici nisu izgubili posao, nego su se mogli fokusirati na stvari koje su srž njihovog djelovanja, poput širenja vjere. Povećala se i pismenost. Bio je to direktan učinak na društvo', podsjeća prodekan za znanost. 'Slično se dogodilo i s kočijašima nakon izuma parnog stroja. Dakle ne trebamo se bojati umjetne inteligencije. Ali se moramo zapitati koji će to novi poslovi zahtijevati ljudsku kreativnost. Neće umjetna inteligencija oteti ničiji posao; možda će promijeniti način na koji se radi. Povijest nam je pokazala da je to uvijek bilo na bolje. A to je jedino bitno i to nam umjetna inteligencija i omogućava.'

  • +4
  • +1

Prof. dr. sc. Nikola Mišković

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dakle budućnost je u STEM-u. Treba li onda ugasiti sve druge škole jer će posla biti samo za matematičare, fizičare, inženjere?

'Gospodarstvo diktira to kako će izgledati tržište rada. U ovom trenutku najveća je potreba za STEM zanimanjima. Mi smo to kao država mogli i trebali prepoznati prije deset godina i pripremiti se za naglu potrebu za tim zanimanjima. Je li to napravljeno, to je tema za neki drugi razgovor', kaže Mišković. 'Ali bez ostalih znanosti, STEM je ništa. Bez humanističkih znanja društvo ne može funkcionirati. Jedno drugo ne isključuje. Dakako, i društvenjaci se moraju mijenjati, biti svjesni novih tehnologija u svijetu koji ih okružuje. STEM sam za sebe nema smisla, on treba biti pomoć drugim znanjima. Bila bi katastrofa kad bi sva djeca završavala isključivo škole iz STEM područja.'

No, s druge strane, kronično nam nedostaju baš takvi kadrovi. Potrebe za stručnom radnom snagom u sljedećim godinama ne bi zadovoljilo ni deset FER-ova...

'U svakom trenutku imate potrebu za pet tisuća inženjera elektrotehnike, računarstva, komunikacijskih tehnologija. FER ih godišnje producira 500, a uz druge visoke škole i sveučilišta dođemo do brojke od 1500, što nije dovoljno. No pitanje je treba li širiti kapacitete; tko zna što će biti za pet godina', kaže Mišković. 'Hrvatska je mala država i ima ograničene kapacitete, a i ne mogu svi biti inženjeri. I ne bi ni trebali biti.'

Na višim razinama nisu svjesni potencijala

Tko će biti glavni korisnici usluga Centra, privatnici ili država? Ima li država uopće strategiju implementacije umjetne inteligencije?

'Hrvatska aktivno sudjeluje na svim područjima koja su definirana raznim europskim strategijama. Među ostalim, tu je i digitalna transformacija. To nije lako, ali mislim da idemo u dobrom smjeru', kaže Mišković. 'Država možda kaska u identifikaciji postojećih potencijala. Često na višim razinama nisu svjesni toga da umjetne inteligencije već ima, na FER-u i na drugim fakultetima, da to nije nešto što treba graditi iznova. Dovoljno je da se prošećete nekim od laboratorija na FER-u i vidjet ćete da ona itekako postoji.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!