SVE ŽEŠĆE I SVE ČEŠĆE

Klimatolog o Teodoru: Ekstremno vrijeme počinje zabrinjavati

oluja Zadar Ražanac

oluja Zadar Ražanac

Izvor: Cropix / Autor: Jure Miskovic

Orkanske oluje kakve su ovih dana zahvatile Hrvatsku, ali i druge ekstremne vremenske pojave poput suša i poplava, s globalnim će zatopljenjem postajati sve češće i sve žešće. Mi klimatolozi na to već godinama upozoravamo, no na političarima je da nas poslušaju i poduzmu nešto u skladu s time, rekao je za tportal naš ugledni klimatolog dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu

Profesor Grisogono kaže da se ovakve duboke ciklone javljaju u Hrvatskoj jedan do tri puta godišnje.

'To nije neuobičajeno, no one se uglavnom javljaju u siječnju ili veljači, a sada su došle ranije. Ova je jesen i inače prilično iznenađujuća. Dogodilo se dosta ekstremnih događaja. Oni su uobičajeniji u globalno toplijoj klimi. To klimatolozi najavljuju već godinama, da ćemo imati više perioda suša te više, kišnog i olujnog vremena', rekao je.

'Imali smo prvo jako hladan početak rujna, oko 10. u mjesecu. Potom je došao izuzetno topao period. 26. listopada temperatura je bila ljetna. Maksimum je u Maksimiru bio preko 25°C. Sada opet imamo nagli pad temperatura - s više od 20 padamo za oko 10°C. Dakle, imamo učestale ekstremne događaje. To nije potpuno neuobičajeno za jesen i proljeće. No žestina tih događaja počinje zabrinjavati. Stoga ove pojave moramo i dalje proučavati. Mi sve stvari provjeravamo mnogo puta, a mora proći i neko vrijeme da stvari možemo staviti u neki kontekst nizova ekstremnih događaja.'

Grisogono kaže da su duboke ciklone u Europi povezane s jakim mlaznim strujama koje se drugačije ponašaju kada se Arktik zagrije. Ove godine je Arktik ponovno izgubio puno leda što je promijenilo razlike u tlaku zraka između srednjih širina u kojima se mi nalazimo i polarnih krajeva. Razlika u temperaturama je jedan od parametara koji određuju kolika će biti brzina visinskih vjetrova, a time i brzina mlazne struje. Njezino savijanje, odnosno meandriranje, prilaskom Europi određuje formiranje ciklona i anticiklona.

'Sada imamo jednu izuzetno duboku, jaku ciklonu koja će danas i sutra snažno djelovati. Sporo će se spuštati niz Jadran. Mlazne struje koje pušu sa zapada prema istoku djeluju kao barijere, ali i kao svojevrsni cjevovodi za oluje. One se kreću od sjeveroistočnog dijela SAD-a i Kanade prema Grenlandu, a povremeno meandriraju i skreću prema jugu, primjerice Velikoj Britaniji ili središnjoj Europi. Te mlazne struje su jako nestabilne, osjetljive su na promjene. Kada se pojavi neko grijanje ili hlađenje one spontano proizvode poremećaje.

Ova godina je bila jedna od ekstremnijih. Klimatske simulacije to prognoziraju već godinama. Mi znamo da će se u toplijoj klimi događati ekstremniji događaji. Političari na to trebaju reagirati i odlučiti kako će se kod nas u Hrvatskoj i u svijetu postaviti prema tome', istaknuo je prof. Grisogono.

Toplina oceana rađa snagu vjetrova

Stručnjaci ističu da su klimatske promjene, s toplijim i vlažnijim zrakom, također odgovorne i za tajfun Haiyan koji je ovih dana poharao Filipine i odnio više od 10.000 života.

'Kada se formiraju cikloni, oni većinu svoje energije dobivaju s površine oceanskih voda', rekao je australski znanstvenik prof. Will Steffen iz Climate Councila. 'Znamo da se temperature površine mora širom planeta brzo povećavaju što vrlo izravno utječe na prirodu oluja', upozorio je.

Prema podacima US National Oceanic and Atmospheric Administration temperature oceana prije formiranja Haiyana bile su istočno od Filipina za 0,5 do 1°C više od uobičajenih. Nakon oluje, koja je potrošila energiju na svoje stvaranje, one su naglo pale.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!