Znojni dlanovi, ubrzan puls i opća fizička iscrpljenost tek su najočitiji simptomi s kojima se borimo na plus 35 stupnjeva. No tijekom velikih vrućina događa se i nešto puno opasnije: naša tolerancija u potpunosti nestaje, a broj sukoba raste. Ugledni svjetski stručnjaci potvrdili su da ljetna nervoza nije mit, već ozbiljan psihološki fenomen koji, u kontekstu klimatskih promjena, zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup.

'Hipoteza vrućine' i kemija mozga

Američki psiholog Craig A. Anderson godinama je proučavao takozvanu 'hipotezu vrućine', opsežno testirajući opći model afektivne agresije. Njegova istraživanja nedvojbeno pokazuju da neugodno visoke temperature izravno povećavaju neprijateljske osjećaje i agresivne misli.

'Visoke temperature drastično utječu na neprijateljski afekt, spoznaju i percepciju uzbuđenja', istaknuo je Anderson u svojim zaključcima temeljenim na korelaciji nasilnih zločina i klime.

Fiziološki stres izazvan toplinom izravno utječe na razinu serotonina, ključnog neurotransmitera koji regulira raspoloženje, ali i tjelesnu temperaturu. Kada sustav zadužen za hlađenje organizma radi prekovremeno, dolazi do kemijske neravnoteže koja nas čini razdražljivima, dok čak i blaga dehidracija dodatno smanjuje našu sposobnost koncentracije, strpljenja i logičkog promišljanja.

Tijelo u zabludi i opasnost tropskih noći

Problem leži i u tome što ljudski mozak fiziološko uzbuđenje izazvano vrućinom, poput pojačanog znojenja, otežanog disanja i ubrzanog rada srca, vrlo često pogrešno tumači kao znak stvarne, neposredne prijetnje. Zbog takve automatske reakcije živčanog sustava, potpuno neutralne društvene situacije puno brže doživljavamo kao izravnu provokaciju te instinktivno prelazimo u obrambeni mod.

Situaciju još drastično pogoršava nedostatak kvalitetnog odmora. Takozvane tropske noći, u kojima se temperatura zraka ne spušta ispod 20 stupnjeva, potpuno narušavaju normalnu arhitekturu sna. Kronična neispavanost stoga direktno ruši kognitivne i emocionalne obrambene mehanizme, ostavljajući nas bez 'kočnica' koje su nam prijeko potrebne za rješavanje uobičajenog svakodnevnog stresa.

Alarmantni podaci s hitnih prijema

Da situacija postaje sve alarmantnija na globalnoj razini, potvrđuju i svježi medicinski podaci. Ugledni znanstveni časopisi The Lancet Psychiatry i The Lancet Planetary Health objavili su opsežne analize o utjecaju ekstremnih vremenskih prilika na mentalno zdravlje. Istraživanja su pokazala stalan, zabrinjavajući porast bolničkih prijema i posjeta hitnoj pomoći zbog raznih psihičkih kriza upravo tijekom toplinskih valova.

Svaki dodatni stupanj zagrijavanja mogao bi donijeti otprilike jedan dodatni dan ispunjen simptomima anksioznosti ili depresije po osobi godišnje, ističe se u studiji. Posebno su ugrožene osobe s već postojećim psihičkim dijagnozama jer brojni lijekovi, poput pojedinih antidepresiva i antipsihotika, ometaju prirodnu sposobnost tijela da regulira toplinu, čime se rizik od toplinskog udara i pogoršanja simptoma višestruko povećava.

Znanstvenici i psihijatri upozoravaju da će troškovi liječenja ovakvih stanja predstavljati ogroman i sve veći teret za zdravstvene sustave u nadolazećim desetljećima.