Pojavili su se novi dokazi kako je vrsta Lystrosaurus, koja je dijelila Zemlju s dinosaurima, posegnula za hibernacijom na području današnje Antarktike kako bi preživjela.

Riječ je o životinji nalik sisavcima iz ranog razdoblja trijasa koja je živjela na području današnje Indije, Južne Afrike i Antarktike prije više od 250 milijuna godina. Ima kljove poput slona i nos sličan kornjačinom, dok je veličinom bila poput svinje.

Znanstvenici pri Sveučilištu Washington upotrijebili su fosile kljovi te životinje kako bi testirali razlike u razini stresa kod primjeraka koji su živjeli u polarnim dijelovima od onih koji su nastanjivali toplija područja poput Afrike.

Kljove su ključne zato što ih je moguće koristiti za izračun protoka vremena u životu životinje, slično brojanju godova na stablu ili panju.

Otkrili su dokaze duljih razdoblja stresa koji su u skladu sa životinjama koje su iskusile torpor (stanje smanjene fiziološke aktivnosti životinje, obično smanjenom tjelesnom temperaturom i brzinom metabolizma) ili hibernaciju. To je najstariji poznati slučaj torpora u dosad pronađenim fosilima.

Temeljem toga zaključili su kako hibernacija nije razmjerno novi način prilagodbe novim okolnostima već drevan. Lystrosaurus je zahvaljujući tome preživio masovno izumiranje na kraju perma, u kojem je s lica Zemlje nestalo 70 posto kralježnjaka.

Zasad nije poznato je li Lystrosaurus doista hibernirao u današnjem smislu te riječi ili je posegnuo za nekim sličnim oblikom torpora, piše CNN.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Communications Biology Journal.