SENAT JEDNOGLASNO

I Sveučilište reklo 'NE' Fuchsovim zakonima

rektorat Aleksa Bjeliš Ksenija Turković

rektorat Aleksa Bjeliš Ksenija Turković

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Prijedlozi novih zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju, koje je predstavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, neprihvatljivi su u više od 30 posto svoga sadržaja te bi ih Vlada trebala povući iz procedure, rečeno je danas na konferenciji za novinare u rektoratu Sveučilišta u Zagrebu

Senat je nakon jučerašnje trosatne rasprave posebno istaknuo pet točaka u kojima je sažeo svoje primjedbe na račun predloženih zakona:

1.RH u ovom trenutku nema nacionalnu strategiju razvoja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti pa je nemoguće sagledati svrhu i ciljeve donošenja zakona.

2.U izradi nacrta prijedloga zakona nije poštivana propisana i uobičajena procedura.

3.Za provedbu navedenih zakona potrebna su znatna dodatna sredstva koja nisu osigurana u projekcijama državnog budžeta za naredne godine.

4. Pojedine odredbe predloženih nacrta protivne su Ustavu RH, pravu EU-a, postulatima vladavine prava te utvrđenim smjernicama razvoja visokog obrazovanja i istraživanja u EU.

5.Implementacijom navedenih zakona u mnogim bi se segmentima bitno ugrozila funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja.

Za stanje na Sveučilištu neopravdano se optužuje akademska zajednica

Na konferenciji za novinare, prorektorica Zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. sc. Ksenija Turković rekla je da je iz prijedloga tog zakona moguće iščitati da se želi ostvariti ušteda sredstava predviđenih za obrazovanje, što je neprimjereno u situaciji kada ulazimo u Europsku uniju, u kojoj su izdvajanja za obrazovanje daleko veća od naših, ali i u krizi koja zahtijeva veće investiranje u znanost.

Prema riječima dr. Turković, u izradi tog zakona nije poštovana procedura te nema prave analize stanja, a nisu predstavljeni ni ciljevi niti posljedice prihvaćanja novih rješenja. Prorektorica ističe da odredbe sadrže brojne netočnosti i tendenciozna tumačenja kojima se akademska zajednica želi predstaviti kao glavni krivac za sadašnje loše stanje u znanosti i visokom obrazovanju, iako je jasno da je cijela financijska politika bila vođena iz Ministarstva.

Također, upozorila je Turković, za više od 200 članaka novog zakona predstavljena su obrazloženja na ukupno dvije stranice, a javnost nije konzultirana. Zakoni su postavljeni na web stranici 19. travnja, a istovremeno su upućeni u daljnju proceduru, što pokazuje da nije bilo stvarnih mogućnosti za nastavak rasprave o njima.

Zakoni nemaju financijsku osnovu

Netočno se prikazuje da za provedbu novih zakona nisu potrebna dodatna sredstva. Primjerice, ona zahtijeva uvođenje novih informatičkih sustava koji trenutno ne postoje svugdje. Samo na FER-u uvođenje ovog sustava koštalo je čak sedam milijuna kuna. Zakonima se ti i slični troškovi prebacuju na Sveučilišta kojima se, s druge strane, uvode značajna ograničenja u prikupljanju sredstava školarinama koje se ukidaju. Zakoni, primjerice, predviđaju uvođenje evaluacije kvalitete, mentora te studiranja na godinu dana u inozemstvu, a da istovremeno ne nude izvore potrebnih sredstava. Štoviše, već ove godine MZOŠ nije pokrio sve troškove Sveučilišta, upozorila je Turković. Istaknula je kako je ovo vrlo važna tema o kojoj je Slovenija, u koju se volimo ugledati, postigla vrlo visok koncenzus.

Neki prijedlozi čak nisu ustavni

Prorektorica kaže da se određene odredbe zakona kose i s Ustavom te da su socijalno neosjetljive jer će mladi ljudi slabijeg imovinskog stanja biti diskriminirani. Uvodi se i slovčano ocjenjivanje koje je EU odbacio i preporučio da se ne usvaja, a ono će nepotrebno stvoriti dodatni trošak.

Rektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš rekao je da napisi u medijima, prema kojima tehnički fakulteti uglavnom prihvaćaju promjene, dok ih odbacuju društveni, nisu točni, ističući primjer FER-a koji je, kao i PMF, imao niz kritika na račun tog zakona i konačno ih odbacio. On smatra da novi prijedlozi nisu istinski pomak od kontrole vlasti nad sveučilištima do proklamiranog nadzora nad njima.

Ukidanje školarina nije izvedivo!

Na pitanje tportala je li u ovoj situaciji prihvatljiva odluka MZOŠ-a o ukidanju školarina i ograničavanju upisnina te je li Senat protiv nje, i rektor i prorektorica su upozorili da plaćanje školarina nije izum Sveučilišta, već mjera za kojom je ono bilo prisiljeno posegnuti da bi pokrilo one troškove koje Ministarstvo nije predvidjelo u svojem budžetu, poput financiranja istraživanja, te one koje je bez opravdanja prebacilo na Sveučilišta. Ne vidimo kako će se iz budžeta planiranog za naredne dvije godine financirati sve potrebe Sveučilišta. Već sada, naglasila je Turković, Zagrebačko sveučilište ima oko 100 milijuna kuna potraživanja od MZOŠ-a na ime dugova, a vjerojatno još toliko potražuju sva ostala sveučilišta. Bjeliš je dodao da je uvođenje školarina i Sveučilištu donijelo brojne probleme, omogućilo devijacije i izazvalo tenzije.

No prorektorica je istovremeno istaknula da bi se novim rješenjima jako smanjilo studiranje u javnom sektoru, a studenti prebacili u privatni sektor u kojem nema ograničenja pa bi cijene školarina u njemu mogle biti više od 30.000 kuna.

Turković je objasnila da se u slučaju kada zakoni nisu dobri u oko 30 posto svojih odredbi obično kreće u izradu novih. Ovi prijedlozi, iako sadrže brojne odlične ideje, ne zadovoljavaju u više od 30 posto sadržaja, nisu prikladni za upućivanje u daljnju proceduru, te ih je Senat jednoglasno odbacio zatraživši njihovo povlačenje i osnivanje radne skupine koja bi izradila nove, naglasila je Turković.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi