Na tržištu kronično nedostaje programera, a prema svemu sudeći, problem će biti još izraženiji u nadolazećim godinama
U sklopu Nacionalnog ICT tjedna predstavljeno je istraživanje o potrebama i mogućnostima zapošljavanja informatičkih stručnjaka u Hrvatskoj, koje je provelo Visoko učilište Algebra.
Istraživanje je provedeno među 450 hrvatskih tvrtki o njihovim potrebama i planovima za zapošljavanje informatičkih stručnjaka u 2013. godini.
Kako je prilikom predstavljanja rezultata istaknuo Hrvoje Balen iz Algebre, čak 65 posto anketiranih tvrtki planira zaposliti nove IT kadrove u 2013. godini, a čak 85 posto spremno je zaposliti pripravnike bez iskustva.
I dalje su najtraženiji softver developeri, odnosno programeri, a slijede ih poslovni analitičari, sistemski inženjeri te web i multimedijski stručnjaci.
'Malo se ljudi odlučuje otići u programere, a upravo njih kronično nedostaje ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu', pojasnio je Balen te dodao kako i oni koji započnu obrazovanje za programera često odustaju jer smatraju da je preteško.
Kad se govori o znanjima koje programeri moraju posjedovati, najviše se traži poznavanje Jave i Oraclea, a onda i Microsoft .NET-a.
'To ne iznenađuje jer su velike tvrtke, većinom u financijskom i javnom sektoru orijentirane na Javu i Oracle', pojasnio je Balen.
Kod sistemskih inženjera, situacija je nešto drugačija. Tamo se najviše traži poznavanje Microsoftovih tehnologija, a potom poznavanje IBM i Linux tehnologija.
'Podaci ne iznenađuju jer je Microsoftova tehnologija već dugo na vrhu, barem što se sistemskih inženjera tiče. To se vidi i kod podataka o obrazovanju. Naime, puno se više ljudi školuje za Microsoftove tehnologije nego za Linux iako se na tržištu sve češće traže poznavatelji Linuxa', dodao je Balen.
Tvrtke bi stručnjake, ali ih ne bi obrazovale
Zanimljivo je kako više od polovice poslodavaca očekuje da njihovi informatički stručnjaci imaju visoku stručnju spremu, a njih 41 posto očekuje i da barem imaju višu stručnu spremu ili titulu prvostupnika.
Istovremeno, tek 15 posto tvrtki sustavno prima studente na praksu, dok se 66 posto izjasnilo kako bi primilo studenta na praksu ukoliko on to zatraži.
'Na žalost kod nas još uvijek nema sustava koji bi slao buduće informatičke stručnjake na praksu u tvrtke, kao što je to primjerice, praksa u Europi', ističe Balen.
Pozitivno je što su prilikom ocjenjivanja budućih potraživanja za informatičkim stručnjacima, svi ispitanici odgovorili kako će se potražnja u budućnosti samo povećavati.
'Najviše će se, po njihovim odgovorima, tražiti stručnjaci za razvoj mobilnih aplikacija, rad na skladištima podataka, računalnoj sigurnosti, forenzici i kriptografiji', zaključio je na kraju Balen.
U IT industriji najbolje plaće
Martina Lovrić s portala Moj posao predstavila je njihovo istraživanje o stanju i trendovima na tržištu s naglaskom na IT industriju.
Istaknula je kako je u 2012. godini na portalu Moj posao objavljeno ukupno 140 tisuća oglasa od čega je 1040 za poslove u IT industriji.
'Što se tiče oglasa za zanimanja u IT industriji to je pad od 12 posto u odnosu na 2011. godinu. No, u prvom kvartalu 2013. godine bilježimo 409 objavljena oglasa, što je više nego prošle godine', pojasnila je Martina Lovrić.
Istaknula je kako su najtraženiji programeri, informatičari i projektanti programeri.
'Što točno poslodavci smatraju pod informatičarima nije previše jasno. Većinom se to odnosi na ljude koji bi trebali imati široko informatičko znanje i raditi različite poslove', prokomentirala je i dodala kako su sve češći oglasi u kojima se traže različite vještine koje obuhvaćaju dva ili tri posla, a poslodavci bi željeli da to sve radi samo jedna osoba.
Zanimljivo je da su plaće u IT-sektoru, prema informacijama koje su prikupljene na portalu Moja plaća, za 27 posto veće od prosjeka, što u prosjeku iznosi 6980 kuna.
'Najbolje su plaćeni projektanti programeri s prosječnom plaćom od 9370 kuna, potom programeri sa 6968 kuna te informatičari sa 5126 kuna. Iznenađuje da su web dizajneri među slabije plaćenima, sa prosječnom plaćom od 5083 kune', istaknula je Martina Lovrić te dodala da u usporedbi s plaćama u IT industriji u regiji, Hrvatska ima veće plaće za SSS i visokokvalificirane stručnjake s MBA, dok su stručnjaci s višom i visokom stručnom spremom bolje plaćeni u Slovačkoj.
Na kraju su zaključili da Hrvatskoj, ali i šire, nedostaje programera te bi djecu od osnovne škole trebalo učiti programiranju kako bi naučili logički razmišljati, ali i možda ostali u programerskim vodama i kasnije.
Jer, kako su istraživanja pokazala, potrebe za programerima samo rastu iz godine u godinu.
