ŠTRAJK FAKULTETA

'Fakultete žele uništiti pa prodati za jednu kunu'

Filozofski fakultet

Filozofski fakultet

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

'Mi još nismo donijeli odluku o stupanju u štrajk, već samo prijedlog za njegovo pokretanje, jer je ovo bio tek sastanak inicijative. Konačnu odluku donijet ćemo u četvrtak na sastanku sindikata', rekla je sinoć za tportal prof. Marita Brčić, asistentica na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Splitu, jedna od aktivnijih članica Akademske solidarnosti

Članovi sindikata okupili su se u ponedjeljak u 18. sati u Zagrebu i Splitu kako bi odlučili hoće li štrajkom pokušati spriječiti da novi prijedlozi zakona o znanosti i visokom obrazovanju, koji su naišli na veliko protivljenje akademske zajednice, krenu u saborsku proceduru u koju ih je uputilo resorno ministarstvo.

'Vjerujemo da ćemo u četvrtak tu odluku izglasati. Štrajk se planira tako da ne omete normalne procese na sveučilištima te da ne ide na štetu studenata. Vodeći ljudi Ministarstva igrali su prljavo od samog početka, tako da nam nije preostalo ništa drugo. Nismo mi htjeli dovesti studente u nezavidan položaj', istaknula je prof. Brčić.

'Ako se odluka donese, stupit ćemo u štrajk nakon procesa mirenja od sedam dana. On će trajati sve dok traje zasjedanje Sabora i nastaviti se u rujnu kada ponovno počne zasjedanje, sve do ispunjenja našeg zahtjeva.'

Defamacija fakulteta

Na pitanje kako gleda na nedavno predstavljeno izvješće državne revizije koje je pokazalo da na fakultetima postoje određene financijske nepravilnosti te na rezultate međunarodnog vrednovanja prema kojima Sveučilište u Zagrebu djeluje neekonomično i birokratski, a istovremeno nema rezultate kakvi bi se očekivali od najveće obrazovne institucije u Hrvatskoj, prof. Brčić kaže da Akademska solidarnost nije protiv uvođenja reda kako to MZOŠ želi prikazati.

'Mi ne smatramo da na sveučilišta ne treba uvesti red, međutim, ne želimo da se to učini ovim zakonima. Od samog početka upozoravali smo da je pogrešan način na koji su oni doneseni, bez sudjelovanja akademske zajednice. Stoga smo postavili pitanje ministru Radovanu Fuchsu zašto mu se toliko žuri.

Svima je jasno da na sveučilištima postoji korupcija, međutim, slanje slike u svijet da su svi fakulteti korumpirani zlonamjerno je. Ne postoji nijedna državna tvrtka u kojoj nema korupcije. Ni sveučilišta nisu imuna na to. Mi se borimo za obrazovanje kao javno dobro, a ne za pojedince koji od javnog dobra pokušavaju izvući vlastiti profit. Naš sindikat nije protiv promjena, ali u cijeli proces treba uključiti akademsku zajednicu. Nitko nije rekao da je nama divno ovako.'

Poznati model 'Uništi pa prodaj za jednu kunu'

Prof. Brčić ističe da činjenica da se hajka na fakultete diže upravo u trenutku kada zakoni trebaju ući u saborsku proceduru nije slučajna.

'Ovakvo stanje nije od jučer, problemi postoje već godinama. Čelnici Ministarstva šire negativno mišljenje o akademskoj zajednici kao korumpiranoj, međutim, MZOŠ zapravo sam pušta da se stvari tako razvijaju. Ovaj model jasan je kao dan. Poznat nam je iz prijašnjih hrvatskih privatizacija i pretvorbi. To je model u kojem treba uništiti fakultete kako bi se lakše privatizirali ili otvorili privatni.

Primjerice, Akademska solidarnost je neki dan dala podršku radnicima Dalmacijavina. Država je tu postavila svoje menadžere koji su uništili tvrtku koja je godinama dobro poslovala. Zašto je to tako? Zato što se tvornica nalazi na vrijednom zemljištu. Navodno se pojavio kupac - do četvrtka se vjerovalo da će to biti Agrokor. Međutim, u četvrtak poslijepodne došla je odluka o odustajanju kada više nije bilo vremena za druge ponude. Koliko je državnih tvrtki tako uništeno i potom prodano za jednu kunu?

Po istom modelu sada se žele privatizirati fakulteti. Dobro je poznato da su neki ljudi iz vlasti već osnovali svoja privatna veleučilišta. Sada bi trebalo uništiti državna kako bi se njima olakšao rad. Treba znati da obrazovanje postaje strašno unosan posao jer će za desetak godina čovjek bez fakulteta biti nitko i ništa. Oni točno znaju kako to učiniti. To se ne događa samo kod nas.

Slabljenjem državnih sveučilišta privatna profitiraju. Primjerice, u Hrvatskoj postoje privatni fakulteti koji ne žele uzeti mlade osobe koje su tek završile studij, već žele doktore. Ja ako doktoriram, ne moram ostati na fakultetu. Država je ulagala u mene, a potom me privatni fakultet uzima kao gotovu visoko obrazovanu osobu. Na taj način oni koriste novac poreznih obveznika. Prema novim prijedlozima zakona, državna sveučilišta me neće moći uzeti jer su ukinuta znanstvena zvanja i umjesto njih predviđena znanstveno nastavna radna mjesta koja će se otvarati prema programskim ugovorima koje će kontrolirati vlasti.

Zašto se najviše bune humanisti?

Pitali smo prof. Brčić zašto se čini da najveći otpor zakonima dolazi s humanističkih fakulteta - zašto oni najviše govore o tzv. komercijalizaciji obrazovanja te da komentira razmišljanja prema kojima bi država prvo trebala gospodarski stasati, a tek potom otvarati više prostora za neprofitabilne djelatnosti koje stvaraju više vrijednosti u društvu.

'Filozofski fakulteti i humanističke znanosti novim su prijedlozima potpuno marginalizirani jer se u njima kao cilj znanstvene djelatnosti definira isključivo proizvodnja dobara i usluga. U tom konceptu humanističke znanosti nemaju što tražiti. Međutim, ne treba zaboraviti da su one baza kritičkog razmišljanja i izgradnje sustava vrijednosti. Ako ih financijski onemogućite, onda dugoročno gledano društvo nema perspektivu. Mi smo posljednjih 20 godina razmišljali tako, nazovi tržišno, no kako država može funkcionirati bez sustava vrijednosti ako želite zdravo društvo.'

Ograničiti kvote neprofitabilnim granama?

CROPIX / Zeljko Sop

CROPIX / Zeljko Sop

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Zeljko Sop

Zamolili smo profesoricu da komentira činjenicu da danas mnogi mladi humanisti rade po kafićima i trgovinama ili su nezaposleni te pitali ne bi li ipak trebalo regulirati kvote upisa?

'Možete li ponuditi bilo koji fakultet koji osigurava radno mjesto, čak i u svijetu, osim možda medicine? To u našem slučaju nije problem fakulteta, već uređenosti države, jednog kontinuiranog uništavanja strukture koja bi trebala zapošljavati mlade. Znamo kakvo je općenito shvaćanje zapošljavanja u našoj zemlji preko 'Barba Luke' ili političkih struktura. Pitanje je kako ćemo dobiti kvalitetne stručnjake ako studente budemo usmjeravali u područja za koja nisu zainteresirani. No država ili privatne firme mogu ih, ako imaju interesa, poticati i usmjeravati stipendijama', objasnila je prof. Brčić.

Pitali smo i zašto su danas, uz postojeće zakone, doktorati toliko skupi? Oni bi možda nekim studentima mogli omogućiti neku vrstu potrebne prekvalifikacije. Osim toga čini se da i sami fakulteti, omogućavanjem 'gaža' profesorima, onemogućuju zapošljavanje mladih.

'Ako država stvarno želi iskoristiti mlade za izlazak iz krize, kao što tvrdi, trebala bi imati programe da se studenti dokvalificiraju. Neki diplomirani filozof ili sociolog mogao bi, primjerice, biti odličan analitičar u nekoj instituciji pa bi država trebala naći nekakav model poticaja. Istina je da su u nove zakone uvedena ograničenja iznosa za doktorate. No i mi se zalažemo za besplatno školovanje sve do doktorata. Međutim, u Hrvatskoj se u visoko obrazovanje ulaže tek oko 0,9 posto proračuna, a prosjek u EU je oko dva posto. Kada bi država ulagala toliko, onda ne bi bilo potrebe za naplaćivanjem školarina ili doktorata. Dakle, država s jedne strane ne ulaže u obrazovanje, a s druge osuđuje fakultete kada naplaćuju školarine i doktorate. Sveučilišta se iz nečega moraju financirati.

Što se tiče 'gaža' i dvostrukih plaća, istina je da su fakulteti trebali kontrolirati ispunjavaju li njihovi zaposlenici norme. Ako je ispune, ne vidim ništa loše u tome da predaju i na drugim fakultetima. U Hrvatskoj nema deset stručnjaka za određeno područje. To nije rad u fušu. Budući da nas je malo, postoji potreba za gostovanjima. Konačno, i sadašnjim je zakonima regulirano da treba tražiti dopusnicu za gostovanja. To svugdje u svijetu funkcionira.

Politika želi izravno kontrolirati fakultete

Na pitanje zašto su neki rektori ipak podržali zakone, prof. Brčić kaže da novi prijedlozi rektorima odgovaraju jer im omogućuju da postanu alfa i omega, svojevrsni politički faraoni budući da sveučilišno vijeće neće imati utjecaja na njihov izbor.

'Sveučilišno vijeće nova je instanca previđena prijedlozima zakona koja ima presudnu ulogu u odlučivanju o financiranju i postavljanju rektora (senat neće imati odlučujuću ulogu u biranju rektora) te drugim pitanjima ključnim za funkcioniranje sveučilišta. U vijeće bi po četiri člana trebali imenovati Vlada i senat, dok bi jedna osoba trebala biti neovisna. Ne mogu vjerovati da su naše političke elite toliko naivne da misle kako ćemo mi imati povjerenja da ta odlučujuća osoba prevage neće biti postavljena po političkoj liniji. Konačno, rektor o ključnim programskim ugovorima izravno pregovara s Vladom, bez nadzora senata, a na sadržaj programskog ugovora suglasnost ponovno daje vijeće bez utjecaja senata.

Vlada je navikla na to da narod ne pokazuje otpor, da je nezainteresiran i da dopušta da radi što želi, pa je sada šokirana kada je akademska zajednica pokazala odlučnost da se brine o vlastitoj budućnosti, ali i o cijelom društvu.'

Prof. Brčić kaže da je inicijativa za štrajk na skupu Akademske solidarnosti u Zagrebu također dobila jednoglasnu podršku.

'Vjerujemo da će danas slična odluka biti donesena i na drugim sveučilištima. No Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja istovremeno u javnost plasira informaciju da je štrajk nelegalan pa su ljudi zaplašeni. Mi u Splitu vjerujemo da ćemo dobiti podršku na svim fakultetima koji su odbacili zakone. To su ovdje bili svi osim Medicinskog, Fakulteta forenzike i novoosnovanih Zdravstvenih studija. Međutim, nijedan fakultet u Splitu nije se otvoreno izjasnio za zakone', istaknula je prof. Brčić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi