MINISTAR JOVANOVIĆ ZA TPORTAL

Dio akademske zajednice je sebičan, glasan i umrežen!

Željko Jovanović

Željko Jovanović

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

Poznata je činjenica da su svi dosadašnji pokušaji ozbiljnije reforme visokog obrazovanja nailazili na žestoke otpore u dijelu hrvatske akademske zajednice, neovisno o tome tko je bio na vlasti

Prema novim informacijama, čini se da se priča ponavlja i u novom saborskom sazivu. Ovaj put do razilaženja je došlo unutar samog SDP-a. Naime, pomoćnik ministra Saša Zelenika na stranačkom je sastanku u srijedu, u nazočnosti ministra Željka Jovanovića, nekim svojim kolegama iz Vlade i Sabora predočio prijedloge novih zakona i umjesto podrške naišao na oštre kritike. Osobito glasni bili su SDP-ov saborski zastupnik prof. dr. Gvozden Flego i prof. dr. Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Razočaran takvim razvojem stvari Zelenika je navodno najavio da će podnijeti ostavku ako prijedlozi ne prođu. U intervjuu s ministrom Jovanovićem pokušali smo doznati odakle i zašto tolike kritike.

Otpori reformama u vašem resoru postojali su i prije. Čini se da ih je najviše bilo iz redova profesora na Filozofskom fakultetu. Mislite li da u dijelu akademske zajednice postoji strah od najavljenog usklađivanja upisnih kvota s potrebama hrvatskog gospodarstva i društva uopće?

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZDVO) prošao je široku javnu raspravu, nakon čega ga je Vlada uputila u prvo čitanje u saborsku proceduru. Nakon toga opet slijedi javna rasprava i dorada u svim pitanjima koja budu sporna. U ovom trenutku zajedno sa svojim suradnicima smatram da su rješenja koja smo ponudili kvalitetan okvir za sadržajnu raspravu koja ima za cilj poboljšati položaj visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj i približiti ih europskom obrazovnom i znanstveno-istraživačkom prostoru. U manjem dijelu akademske zajednice još uvijek prevladava stajalište da treba štititi vrlo uske lokalizirane interese nauštrb interesa cijelog sustava i hrvatskog društva i države te njihovog sagledavanja u kontekstu EU i međunarodnih kriterija znanstvene i nastavne kvalitete. Uostalom, zar to što su beogradsko i ljubljansko sveučilište na najnovijoj rang listi 500 najboljih ispred zagrebačkog ne govori dovoljno. Što je njihova poruka: 'Uspjeli smo jer smo pomladili i integrirali sveučilište.' To je i moj cilj! I sve naše promjene idu u tom smjeru.

Mislite li da se profesori boje da bi mogli ostati bez značajnih izvora financiranja ili posla?

Ne. Mislim da je bojazan vezana uz puno uskogrudnije osobne privilegije jednog manjeg, ali vrlo glasnog i dobro umreženog dijela akademske zajednice. Oni će uvijek biti protiv bilo kakvih promjena!

Jeste li planirali drastična smanjenja za fakultete koji stvaraju kadar koji se ne uspijeva zaposliti poput Ekonomskog i nekih humanističkih smjerova?

Flego: Bit će problema ako se ne dogovorimo

Prof. Gvozden Flego u razgovoru mobitelom nam je iz Strasbourga rekao: 'Postoje odleđene stvari u kojima se ne slažemo. Mediji su to prenapuhali. Problema će biti ako se ne uspijemo dogovoriti.'

Kroz implementaciju Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) planiramo napokon uskladiti obrazovni sustav s društvenim i gospodarskim potrebama naše zemlje. Pri tome smatramo da treba osigurati uvjete za razvoj svih dijelova društva, pa naravno da tu ima mjesta i za društveno humanističke smjerove. Naše smjernice su na tragu strategije Europa 2020. te Horizont 2020, a narednih dana krećemo u izradu Strategije razvoja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koja će biti temelj svih budućih planova i zakona.

Je li istina da ste namjeravali tražiti od ekonomskih fakulteta da drastično smanje kvote ili čak da ne upisuju studente neko vrijeme?

Kako je javnosti dobro poznato, u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, u neovisnim postupcima vrednovanja utvrđeno je da ekonomski fakulteti hrvatskih sveučilišta ne udovoljavaju minimalnim mjerilima kvalitete u pogledu odnosa broja nastavnika i studenata. U skladu s preporukama Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje MZOS je izdao pisma očekivanja u kojima, u skladu sa Zakonom, traži od ekonomskih fakulteta da u roku od tri godine osiguraju postizanje minimalnih kriterija kvalitete. Agencija je čak predlagala trogodišnju zabranu upisa na ekonomske fakultete, što ja kao ministar nisam prihvatio.

Oko čega se zapravo najviše razilazite. Jesu li sporne i druge stvari poput programskih ugovora, pomlađivanja kadrova…?

Ključna razlika je u tome želimo li održati nezadovoljavajući status quo, ili ćemo, interesnim lobijima usprkos, započeti sa strukturnim promjenama koje će harmonizirati naš sustav s najboljim svjetskim praksama. Među njima je i snažno otvaranje prostora mladima, a što uključuje i domišljene kadrovske politike sveučilišta. Oni koji žele očuvati svoje sitne osobne privilegije vrlo su glasni i umreženi u pokušaju opstrukcije tih mjera. I novi Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, temeljem kojeg ćemo narednih dana imenovati novi Upravni odbor, i predložene izmjene ZDVO, kao i Zakon o HKO, otvaraju put napretku hrvatske znanosti.

Je li istina da je vaš pomoćnik Saša Zelenika najavio ostavku ako prijedlozi ne prođu?

Moj pomoćnik profesor Zelenika vrhunski je znanstvenik i beskrajno odgovorna i poštena osoba koju sam ja doveo u Ministarstvo. Neću dopustiti da sitni stranački interesi u prozivanjima, osobno obojeni zbog interesa taštih pojedinaca iz bilo koje stranke, pa tako i SDP-a, budu uzrok njegova odlaska iz MZOS-a.

Navodno ste rekli da ostavku nećete prihvatiti, odnosno da odlazite i vi ako ode Zelenika. Možete li to komentirati?

Nije uopće važno tko će implementirati mjere. Ključno je da se pokaže politička volja, da se započne s procesom koji će vrlo brzo dovesti do puno većih i korjenitijih promjena u sustavu. Ako takve volje nema, onda je upitna svrhovitost našega rada. Nisam došao u MZOS kako bih čekao kraj mandata ili se borio za titulu mistera simpatičnosti, već kako bih radio za dobrobit hrvatskog društva, u čemu je uloga obrazovanja, znanosti i sporta neizmjerna.

Što je po vama ključno mijenjati u zakonima kako bi se situacija u Hrvatskoj promijenila?

Predložene izmjene i dopune zakona samo nam daju malo više vremena da kroz Nacionalnu strategiju razvoja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije stvorimo što širi konsenzus oko ključnih mjera za korjenitu promjenu strukture sustava znanosti i visokog školstva. Pravnu formu te bi promjene trebale dobiti kroz novu zakonsku regulativu koja bi trebala biti definirana krajem 2013. ili početkom 2014. godine. Na taj način bismo od 2015. imali potpuno novu obrazovnu vertikalu od vrtića do doktorskih studija, a što bi u konačnici rezultiralo time da Hrvatska na ljestvici konkurentnosti ne bude 81, već u prvih 50.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi