Iako je zabrana popularne društvene mreže TikTok trebala stupiti na snagu 19. lipnja, američki predsjednik Donald Trump je u četvrtak objavio da je potpisao izvršnu uredbu kojom je kineskoj tvrtki ByteDance za 90 dana produžio rok da proda popularnu aplikaciju TikTok. No čemu nova odgoda?
'Upravo sam potpisao izvršnu uredbu kojom se produljuje rok za prodaju TikToka za 90 dana (17. rujna 2025.)", napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Trump je već dvaput odgodio odluku Kongresa o zabrani TikToka koja je trebala stupiti na snagu u siječnju.
Vrhovni sud SAD-a već je u siječnju potvrdio odluku kojom se ByteDance prisiljava da proda TikTok američkoj kompaniji ili se suoči s potpunom zabranom aplikacije na američkom tržištu. No nameće se pitanje - je li produljenje znak promjene u percepciji sigurnosnih prijetnji ili samo dio šire geopolitičke igre?
TikTok kao pijun u pregovorima s Kinom
'Ne čudi taj potez jer Trump smatra da se TikTok koristi kao adut u daljnjim pregovorima s Kinom', kaže Darío García de Viedma, stručnjak za tehničku i digitalnu politiku pri španjolskom think-tanku Elcano Royal Institute.
'Ne vidim scenarij u kojem bi kupnja ili zabrana TikToka zadovoljili i američke i kineske interese', rekao je García de Viedma za Euronews Next. 'To mora biti dio šireg dogovora – gdje jedna strana pristane na TikTok, a druga na primjer na carine ili izvoznu kontrolu.'
Trump je tvrdio kako su SAD i Kina postigli dogovor o novom trgovinskom odnosu; Washington bi, navodno, dopustio kineskim studentima upis na američka sveučilišta, a zauzvrat bi dobivao rijetke zemne metale. U sklopu dogovora navodno je došlo i do smanjenja carina – SAD je s 85 posto spustio carine na kinesku robu na 55 posto, dok je Kina smanjila svoje na deset posto.
Unatoč tome što odnosi dviju zemalja izgledaju stabilnije, García de Viedma smatra da još uvijek nije pravo vrijeme za prisilnu prodaju TikToka. 'Dapače, ovo nije prvi put da se prijetnja zabranom TikToka koristi kao politički alat u odnosima s Kinom', napominje.
'Zabranimo sve kinesko što konkurira Americi'
Sličnu retoriku, ali s drugačijim pristupom, koristi i Indija. Premijer Narendra Modi 2020. je zabranio TikTok i još 58 kineskih aplikacija nakon pograničnih sukoba s Kinom. Aplikacije su nestale preko noći, iako su računi i stari videozapisi još dostupni, piše BBC.
'Indijski stručnjaci s kojima sam razgovarao kažu da je to bio populistički potez – poruka biračima da Modi brani indijski suverenitet', kaže García de Viedma. 'U isto vrijeme, Trump radi upravo suprotno. On govori: 'Spasit ću TikTok.' To je isti trend – ali drugačiji narativ, koji također koristi suverenitet kao političko oružje.'
Jan Penfrat, viši savjetnik za digitalnu politiku u organizaciji European Digital Rights, upozorava da bi u kasnijoj fazi moglo doći i do šireg pokreta: 'Ne bih se čudio da kasnije ova administracija jednostavno predloži – hajmo zabraniti sve kineske stvari koje konkuriraju američkim proizvodima.'
'Sve društvene mreže predstavljaju sigurnosni rizik'
Glavni argument Republikanske stranke za prisilnu prodaju TikToka jest strah da bi kineska vlada mogla tražiti podatke američkih korisnika od ByteDancea. No prema García de Viedmi, to je više 'teoretska zabrinutost', jer među američkim dužnosnicima postoje oprečna mišljenja o tome je li do takvog prijenosa podataka uopće došlo.
Zanimljivo, TikTok kreatori nisu napustili platformu unatoč tim strahovima – djelomično zato što se slična zabrinutost odnosi i na sve ostale društvene mreže.
SAD, podsjeća García de Viedma, ima vlastiti zakon sličan kineskom – CLOUD Act. Donesen tijekom Trumpova prvog mandata, omogućuje američkoj vladi da od domaćih tehnoloških tvrtki zatraži pristup podacima pohranjenima na serverima bilo gdje u svijetu, ako se istražuju teški zločini.
'Ne radi se o tome što TikTok dolazi iz Kine, već o poslovnom modelu tih kompanija', ističe Penfrat. Sve velike platforme, uključujući američke, oslanjaju se na masovno prikupljanje podataka i njihovu prodaju oglašivačima koji zatim ciljano plasiraju sadržaj putem algoritama.
'To je industrija u potpunom kaosu, u kojoj na kraju stotine subjekata dobiju pristup osobnim podacima, a sve izvan ikakve kontrole', kaže Penfrat. Upozorava i da državna tijela, poput američke imigracijske službe ICE, sve češće jednostavno kupuju osobne podatke na komercijalnom tržištu – bez potrebe za sudskim nalogom.
I dalje nije jasno hoće li se, ako dođe do prodaje TikToka, ByteDance morati odreći i samog algoritma aplikacije ili samo svojih operacija u SAD-u. Ako algoritam ostane izvan američkog vlasništva, to bi moglo utjecati i na sadržaj koji se prikazuje korisnicima u Europi – a time i na čitavu TikTok ekonomiju, tvrdi García de Viedma.
'U roku od nekoliko dana, cijela TikTok zajednica mogla bi se preseliti na neku drugu platformu. To bi imalo velik utjecaj na kulturu, politiku i intelektualne pokrete koji se razvijaju na toj mreži', kaže.