otkriven misterij

Brzim izbojima radiovalova znanstvenici napokon otkrili nestalu materiju i izmjerili gustoću svemira

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 28.05.2020 10:30
  • Objavljeno 28.05.2020 u 10:30
Istraživači su nestalu materiju otkrili koristeći brze izboje radiovalova

Istraživači su nestalu materiju otkrili koristeći brze izboje radiovalova

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ICRAR

Astronomi su iskoristili misteriozne brze izboje radiovalova (FRB) kako bi riješili desetljećima staru misteriju 'nestale materije' za koju se dugo predviđalo da postoji u svemiru, ali je sve dosad ostala neotkrivena

Nakon dugih godina bezuspješnih traganja, istraživači su sada pronašli svu nestalu 'normalnu' materiju u ogromnom prostoru između zvijezda i galaksija, što je detaljno opisano u časopisu Nature.

'Astronomi za nestalim materijama tragaju gotovo trideset godina', rekao je glavni autor, izvanredni profesor Jean-Pierre Macquart sa Sveučilišta u Curtinu, koji je radio u sklopu Međunarodnog centra za radio astronomska istraživanja ICRAR.

'Iz mjerenja Velikog praska znamo koliko je materije bilo na početku svemira, ali kad smo gledali u sadašnji svemir u njemu nismo mogli pronaći pola onoga što bi se u njemu trebalo nalaziti', požalio se Macquart.

'Intergalaktički prostor je vrlo oskudan. Tvar koja je nedostajala bila je ekvivalentna samo jednom ili dva atoma u sobi veličine prosječnog ureda. Stoga je bilo teško utvrditi ovu materiju koristeći tradicionalne tehnike i teleskope', objasnio je profesor.

Brze izboje radio valova znanstvenici pokušavaju uhvatiti već desetljećima

Brze izboje radio valova znanstvenici pokušavaju uhvatiti već desetljećima

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA

Istraživači su uspjeli izravno otkriti nestalu materiju koristeći brze izboje radiovalova (FRB). Riječ je o kratkim bljeskovima energije koji, čini se, dolaze iz slučajnih smjerova na nebu i traju samo milisekunde.

Znanstvenici još ne znaju što ih uzrokuje, ali ti izboji moraju uključivati ​​nevjerojatnu energiju, ekvivalentnu količini koju Sunce oslobodi u 80 godina. Bilo ih je teško otkriti jer astronomi ne znaju ni kada niti gdje ih trebaju tražiti.

Macquartov tim znanstvenika nestalu je materiju otkrio upotrebom brzih izboja radiovalova kojima se koristio kao 'kozmičkim vagama'.

Kako su znanstvenici napokon otkrili materiju koja nedostaje u svemiru

Izvor: Društvene mreže / Autor: Science News

'Zračenje brzih izboja radiovalova širi se nestalom materijom na način na koji se boje sunčeve svjetlosti razdvajaju u prizmi', objasnio je Macquart. 'Uspjeli smo izmjeriti udaljenosti do dovoljno brzih radio frekvencija kako bismo odredili gustoću svemira. Trebalo nam je samo šest sati da pronađemo tvar koja nedostaje.'

Tvar koja nedostaje bila je barionska, 'normalna' materija, poput protona i neutrona koji čine zvijezde, planete i sve nas. Ona se razlikuje od tamne materije koja i dalje ostaje neuhvatljiva i čini oko 85 posto ukupne materije svemira.

'Otkriće brzih izboja radiovalova i njihovo lokaliziranje u udaljene galaksije bili su ključ potreban da bismo riješili ovaj misterij', rekao je J. Xavier Prochaska, profesor s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu, koji je za nestalom materijom najvećim teleskopima tragao više od 20 godina.

U ovoj je potrazi korišten Australski kvadratni kilometarski niz Pathfinder (ASKAP), niz radio-teleskopa smješten u Opservatoriju za radioastronomiju Murchison na australskom Srednjem zapadu.

'ASKAP ima široko vidno polje, oko 60 puta veće od punog Mjeseca, i može slikati u visokoj rezoluciji', pojasnio je izvanredni profesor Ryan Shannon s Tehnološkog sveučilišta Swinburne. 'To znači da relativno lako možemo uhvatiti izboje i potom nevjerojatno precizno odrediti lokacije galaksija iz koji su krenuli.'

  • +1

Brzi izboji radiovalova

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ICRAR

'Teleskop bilježi izboj u djeliću sekunde', rekao je dr. Keith Bannister iz Australske nacionalne znanstvene agencije CSIRO, dizajner sustava za snimanje pulsa korištenog u ovom istraživanju koji omogućava preciznost određivanja lokacije izboja do širine ljudske dlake, udaljene 200 metara.

Brzi izboji radio valova otkriveni su korištenjem ASKAP-a u Opservatoriju za radioastronomiju Murchison u zapadnoj Australiji, a u istraživanju su sudjelovali astronomi iz Australije, Sjedinjenih Američkih Država i Čilea. ASKAP je preteča budućeg teleskop Square Kilometer Array (SKA) koji bi trebao hvatati veliki broj izboja i tako astronomima omogućiti lakše proučavanje ranije nevidljive strukture svemira.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!