Gledana iz svemira, Antarktika izgleda poput jednostavne bijele ploče leda okružene tamnim vodama Južnog oceana. No izbliza se otkriva daleko složeniji sustav u kojem se isprepliću ocean, morski led, ledene ploče i ledene police. Taj osjetljivi odnos sada je ozbiljno ugrožen, piše Grist. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, upozorava na niz 'naglih promjena' koje se odvijaju na tom kontinentu i oko njega, a koje se međusobno pojačavaju i prijete nepovratnim posljedicama – uključujući globalni porast razine mora za nekoliko metara.

Globalne posljedice

'Vidimo cijeli niz naglih i iznenađujućih promjena širom Antarktike, ali one se ne događaju izolirano', rekla je klimatologinja Nerilie Abram, glavna autorica studije. 'Kad promijenimo jedan dio sustava, to pokreće lančane reakcije koje pogoršavaju stanje u drugim dijelovima.' Znanstvenici pod naglom promjenom podrazumijevaju transformacije koje se odvijaju znatno brže nego što se očekivalo, a uključuju sve od urušavanja ledenih polica u svega nekoliko tjedana do dugoročnih promjena ledenih ploča kroz stoljeća. Ako čovječanstvo nastavi zagrijavati planet, te se promjene mogu samoodržavati i postati nezaustavljive.

Upozoravajući znakovi

Jedan od glavnih pokretača krize jest nagli gubitak morskog leda. Nakon što je 2014. dosegao rekordnu površinu od 20,11 milijuna četvornih kilometara, morski led u desetak godina nestaje brzinom koja šokira znanstvenike. Tijekom zime, kada je led najrasprostranjeniji, njegova je površina pala 4,4 puta brže nego na Arktiku. To znači da je Antarktika u samo deset godina izgubila količinu leda koju je Arktik gubio gotovo pola stoljeća. Gubitak bijelog, reflektirajućeg leda samo ubrzava zagrijavanje jer tamne morske površine upijaju više Sunčeve energije – pokrećući opasan klimatski začarani krug.

Opasnost za ledene ploče i oceanske struje

Posljedice bi mogle biti još ozbiljnije nego na Arktiku. Čak i kad bi se globalna klima stabilizirala, modeli pokazuju da bi antarktički morski led nastavio nestajati jer Južni ocean neprestano upija višak topline. Time je ugrožen i golemi ledeni pokrov kontinenta. Posebno zabrinjava Zapadna antarktička ledena ploča jer bi se mogla urušiti zbog porasta globalne temperature od dva Celzijeva stupnja, što bi samo po sebi podiglo razinu mora za više od tri metra.

Nestajanje morskog leda remeti i antarktičku preokretnu cirkulaciju – ključan oceanski proces koji opskrbljuje hranjivim tvarima živa bića u njemu, osnovu cijelog morskog ekosustava. Ako se ta cirkulacija uruši, posljedice bi bile globalne: poremećaji u hranidbenim lancima, slabija apsorpcija ugljika i dodatno ubrzavanje klimatskih promjena.

Posljedice za ekosustav i čovječanstvo

Gubitak morskog leda već sada uništava kolonije carskih pingvina, a kojima je led potreban za gniježđenje. Katastrofalni neuspjesi u njihovom razmnožavanju bilježe se na više mjesta duž kontinenta. Uz to, ekstremni događaji, poput toplinskog vala u ožujku 2022., kada su temperature porasle čak 22 Celzijeva stupnja iznad prosjeka, samo naglašavaju ranjivost sustava i mogu gurnuti osjetljiva područja preko točke bez povratka.

Ipak, znanstvenici naglašavaju da postoji rješenje: hitno i drastično smanjivanje emisija stakleničkih plinova. 'Svaki djelić stupnja zagrijavanja koji uspijemo izbjeći povećava šanse da spriječimo katastrofalne promjene', upozorio je oceanograf Matthew England. U suprotnom, višemetarski porast razine mora mogao bi pokrenuti globalnu političku i društvenu nestabilnost nesagledivih razmjera.