Napad, o kojem je detaljno izvijestio New York Times, dogodio se 6. srpnja u Zaporižji na jugoistoku Ukrajine, prenosi News18. Prema ukrajinskim vojnim zapovjednicima, stručnjacima za bespilotne sustave i rezultatima analize ostataka letjelice, mali ruski dron nije bio samo unaprijed programiran da doleti do određenog područja. Sustav na njemu, kako se sumnja, nakon dolaska u blizinu cilja samostalno je prepoznavao objekte i odlučivao prema čemu će usmjeriti završni napad.

U napadu su poginuli studentica Tetiana Bubynets te Oleksij Svirin (41) i Roman Karpij (48).

Dron je bio dio skupine od šest bespilotnih letjelica koje su krenule prema tom dijelu grada. Ljudi u blizini su čuli eksplozije te su se sklonili uz zid stambene zgrade nedaleko od benzinske postaje. Oksana Išenko, zaposlenica postaje, ispričala je da je Bubynets stajala pokraj nje i plakala od straha. Kada su ljudi povikali da dolazi još jedan dron, skupina je potrčala preko parkirališta.

Dron se, prema rekonstrukciji događaja, približavao benzinskoj postaji, ali nije uspio zaobići stambenu zgradu. Udario je i eksplodirao prije nego što je stigao do onoga za što istražitelji vjeruju da je bila njegova konačna meta.

Bubynets je nakon eksplozije pronađena na pločniku. Prevezena je u bolnicu, gdje je proglašena mrtvom. Svirin i Karpij naknadno su podlegli ozljedama.

Dron nije imao antenu za upravljanje

Ključni tragovi pojavili su se tek nakon analize ostataka drona, koja je pokazala da možda nije riječ o uobičajenom ruskom napadu, nego o testiranju nove generacije autonomnog oružja.Ukrajinski stručnjaci analizirali su ostatke letjelice korištene u tom napadu, kao i drugih dronova pronađenih na području Zaporižje. U njima su pronađeni minijaturni računalni sustavi američke tvrtke Nvidia.

Pozornost im je privuklo i to što na letjelicama nisu pronašli antene koje bi se očekivale kod sustava kojim operater upravlja na daljinu. Sama odsutnost antene nije dokaz da je dron koristio umjetnu inteligenciju – letjelica može autonomno slijediti unaprijed unesene koordinate i bez AI-ja – no u kombinaciji s računalom namijenjenim obradi slike i drugim podacima iz uređaja potaknula je sumnju da se radi o drukčijem sustavu navođenja.

Daljnja analiza, prema ukrajinskim stručnjacima, poduprla je tu tezu. U dronovima je pronađen Nvidijin Jetson Orin, kompaktno računalo razvijeno za lokalnu obradu podataka i pokretanje sustava umjetne inteligencije, računalnog vida i autonomnih strojeva.

Nvidia je potvrdila da se na fotografijama ostataka nalazi njezin proizvod. Riječ je o komercijalnom uređaju koji se prodaje studentima, programerima, startupovima i drugim korisnicima za razvoj različitih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Nije riječ o jednom od Nvidijinih velikih podatkovnih AI akceleratora, nego o razmjerno malenom računalu namijenjenom uređajima koji moraju obrađivati podatke na licu mjesta.

Takva računala koštaju nekoliko stotina dolara, a ukrajinski istražitelji posljednjih su ih mjeseci pronalazili u više vrsta ruskog naoružanja. Ukrajinska vojna obavještajna služba u kolovozu je, primjerice, objavila da je Jetson Orin pronađen i u novom ruskom krstarećem projektilu S-71 'Monokhrom', navodeći da njegova prisutnost može upućivati na korištenje tehnologije umjetne inteligencije.

Što je bilo pohranjeno u računalu

Važan dio istrage bio je sam sadržaj računala pronađenih u dronovima.

Prema ukrajinskim dužnosnicima, sustav nije bio šifriran pa su stručnjaci mogli pregledati podatke pohranjene na njemu. Među njima su pronašli slike terena korištene za navigaciju, ali i programski kod koji je pokazivao koje je vrste objekata sustav bio osposobljen prepoznavati.

Dakle, nije riječ samo o računalu koje dronu pomaže da se orijentira u prostoru.

Prema rekonstrukciji koju prenosi New York Times, ljudski operateri prethodno su dronu zadali da leti prema određenoj benzinskoj postaji. Kada se približio području napada, ugrađeni sustav mogao je sam odabrati konkretnu metu na temelju onoga što je naučio prepoznavati. Ukrajinski stručnjaci smatraju da su u ovom slučaju najvjerojatnija meta bili spremnici propana na benzinskoj postaji.

Takav sustav funkcionira pomoću računalnog vida. Model umjetne inteligencije može se trenirati na velikom broju snimki određenih objekata – primjerice ljudi, vozila, tenkova, skladišta goriva ili drugih potencijalnih meta – kako bi njihove vizualne karakteristike mogao prepoznati i na novim snimkama koje kamera drona bilježi tijekom leta.

Vadim Kušnikov, stručnjak za dronove, opisao je ruski sustav kao unaprijed programiran alat koji je u virtualnom okruženju treniran da pronalazi i prati određene vrste objekata.

To je važna razlika u odnosu na sustave koji se već godinama koriste na bojištu.

Čovjek mu kaže kamo da ide, ali ne i što točno da pogodi

Umjetna inteligencija u bespilotnim letjelicama nije novost ni za Rusiju ni za Ukrajinu. U ranijim sustavima AI se, međutim, najčešće uključivao u posljednjem dijelu napada nakon što bi čovjek već pronašao i odabrao metu.

Primjerice, operater bi dron usmjerio prema određenom vojnom vozilu, nakon čega bi računalni sustav preuzeo praćenje objekta tijekom posljednjih sekundi leta. Takav pristup pomaže i u uvjetima snažnog elektroničkog ometanja jer dron nakon zaključavanja mete više ne mora nužno ovisiti o stalnoj radijskoj vezi s operaterom.

Kod potpuno autonomnog sustava granica se pomiče. Čovjek može odrediti područje djelovanja ili vrstu objekta koji treba tražiti, ali stroj nakon toga sam odlučuje koji konkretan objekt odgovara zadanim kriterijima i prema njemu usmjerava oružje.

To se, prema zaključcima ukrajinskih istražitelja, događalo s dijelom ruskih dronova testiranih na području Zaporižje. Rusija je tijekom proljeća počela eksperimentirati s AI navođenjem na dronovima Molnija, dok su sustavi koji samostalno prepoznaju ciljeve ranije uočeni i na bespilotnim letjelicama V2U, prema ukrajinskim stručnjacima za protuzračnu obranu.

Pukovnik Serhij Minajev, zapovjednik protuzračne obrane u Zaporižji, upozorio je da tehnologija još nije usavršena te da ruske snage kroz napade očito ispituju njezine mogućnosti i nedostatke. 'Treniraju tehnologiju. Traže pogreške i ispravit će ih', rekao je.

Autonomno oružje testira i Ukrajina

Rusija nije jedina koja razvija takve sustave.

Ukrajina također eksperimentira s autonomnim dronovima i umjetnom inteligencijom u sustavima za navođenje. Prema navodima bivšeg ukrajinskog ministra obrane Mihajla Fedorova, ukrajinske snage testirale su potpuno autonomni sustav tijekom napada na skladišta goriva i vojnu opremu na Krimu pod ruskom okupacijom.

Fedorov je rekao da u tim testovima nisu stradali civili. Obje strane tako pokušavaju riješiti jedan od najvećih problema suvremenog ratovanja dronovima – prekid veze između letjelice i operatera.

Elektroničko ratovanje postalo je jedan od ključnih dijelova sukoba u Ukrajini. Kada protivnička strana ometa GPS ili radijsku komunikaciju, klasičan dron može izgubiti navigaciju ili vezu s pilotom. Letjelica koja pomoću kamere, računala i lokalno pokrenutog AI modela može razumjeti što vidi i sama nastaviti prema cilju puno je otpornija na takve protumjere.

Tko odlučuje o napadu?

Međunarodni odbor Crvenog križa autonomnim oružjem smatra sustave koji, nakon aktivacije, mogu odabrati i napasti jedan ili više ciljeva bez daljnje ljudske intervencije. Organizacija već godinama upozorava da takvo oružje otvara ozbiljna humanitarna, pravna i etička pitanja, posebno zbog mogućnosti pogrešne identifikacije ciljeva i gubitka ljudske prosudbe pri odluci o uporabi smrtonosne sile. U svojem stajalištu iz 2026. ponovno je pozvala države na donošenje novih pravno obvezujućih pravila za autonomne sustave naoružanja.

Jedno je od ključnih pitanja može li algoritam pouzdano razlikovati vojni cilj od civilnog objekta u složenom i nepredvidivom okruženju.

Zagovornici autonomnih sustava pritom ističu da bi računalni sustavi u određenim okolnostima mogli povećati preciznost napada u odnosu na konvencionalno oružje koje uopće nema mogućnost naknadno procijeniti što se nalazi na zadanim koordinatama.

Kritičari, međutim, upozoravaju da mogućnost prepoznavanja objekta na slici nije isto što i sposobnost procjene je li napad u konkretnim okolnostima zakonit, nužan i proporcionalan.

Kako je Nvidia završila u ruskom oružju

Slučaj ponovno otvara i pitanje zapadnih tehnoloških komponenti koje se, unatoč sankcijama, pronalaze u ruskom naoružanju. Nvidia tvrdi da Jetson Orin ne prodaje u Rusiji. Tvrtka je ondje prestala poslovati nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., a pronađeni uređaji dostupni su na širokom globalnom tržištu preko velikog broja distributera i preprodavača.

'Rabljeni Jetsoni dostupni su kroz brojne preprodajne kanale', priopćila je Nvidia, dodajući da ne može pratiti proizvode nakon njihove prodaje, ali da će poduzeti odgovarajuće mjere utvrdi li da neki kupac krši američke izvozne propise.

Kako je riječ o relativno jeftinoj i široko dostupnoj civilnoj tehnologiji, to otežava kontrolu njezina krajnjeg korisnika. Ono što je prvotno razvijeno kao računalo za robotiku, autonomne strojeve, istraživanje i druge civilne AI aplikacije tako se pojavljuje u oružju sposobnom obrađivati sliku i donositi odluke tijekom leta.

U slučaju napada u Zaporižji još nije neovisno potvrđeno da je algoritam samostalno odabrao konačnu metu. Zaključak se temelji na analizi ostataka dronova, računalnog koda i podataka pronađenih na uređajima te procjenama ukrajinskih vojnih stručnjaka i zapovjednika.

No ako je njihova rekonstrukcija točna, napad 6. srpnja dokaz je da svjedočimo novoj eri ratovanja u kojoj ljudi odluku prepuštaju - stroju.