Umor od tradicionalnog luksuza, odnosno luxury fatigue, potiče sve više kupaca da istraže ponudu neovisnih i manjih brendova jer nude svježinu, autentičnost te često osobniji pristup dizajnu i proizvodnji.

Umjesto isticanja skupocjenih logotipa, mladi traže bezvremenski dizajn, funkcionalnost i priču iza proizvoda, a upravo su torbe novih, često još nepoznatih modnih marki postale novi statusni simbol na ulicama i društvenim mrežama. Ova promjena pokazuje da je autentičnost postala važnija od prestiža, a individualni odabir zamijenio je masovno prepoznavanje.

Rast potražnje za ovakvim proizvodima povezan je i s promjenama u načinu života, urbanizacijom te većom izloženošću globalnim modnim trendovima, posebno među srednjom klasom i mlađim potrošačima s većom kupovnom moći.

Spremni za eksperimentiranje

Mlađi kupci otvoreniji su za eksperimentiranje i spremni su platiti više za kvalitetu, ali istovremeno traže vrijednost za novac te često biraju proizvode koji nisu masovno dostupni.

Male modne kuće pritom koriste prednosti svoje agilnosti i boljeg razumijevanja specifičnih potreba ciljanih skupina, što im omogućuje da brže odgovore na promjene u potražnji i izgrade lojalnost među kupcima.

Demografska segmentacija, odnosno prilagodba ponude prema dobi, životnom stilu i vrijednostima potrošača, pokazala se ključnom za njihov uspjeh.

Kada je brend Savette lansiran 2021., ponudio je malu torbu s ručkom na vrhu, nazvanu Symmetry 19, a njezina cijena od 1750 dolara svrstala ju je u rang sličnih modela s potpisom etabliranih brendova poput Guccija i Celine.

No model Symmetry 19 danas je gotovo 'povoljan'.

Cijena luksuznih torbi strelovito porasla

Prosječna cijena luksuznih torbi porasla je za 52 posto od 2019., prema podacima HSBC-a. Cijena hit modela s potpisom indie brenda Savette, međutim, blago je otišla gore - na 2050 dolara. U istom razdoblju, primjerice, Guccijeva torba Jackie u medium veličini skočila je s 2600 na 3800 dolara!

Cijena je velik razlog, iako ne i jedini, zbog kojeg Savette i još nekoliko neovisnih brendova torbi doživljavaju porast popularnosti, pa čak i status poželjnog it komada, što je nekad bilo rezervirano za luksuzne francuske i talijanske modne marke.

Marina Raphael, Hunting Season, Polene, Liffner i drugi naplaćuju između 500 i 2500 dolara za svoje torbe - često skuplje od 'pristupačnih' luksuznih brendova kao što su Coach ili Michael Kors, ali sada su znatno jeftinije od vodećih europskih luksuznih imena.

U nestabilnom gospodarskom okruženju i s američkim carinama koje prijete povećanjem cijena za mnoge proizvode, uključujući torbe, vrijednost je kupcima važnija nego ikad.

Neovisni brendovi također nemaju 'prtljagu' velikih luksuznih kuća, a one se bore s percepcijom da su im proizvodi previše uobičajeni - i možda ne toliko majstorski izrađeni - da bi opravdali znatno višu cijenu.

Manjim brendovima lakše je uvjeriti kupce da za svoj novac dobivaju dovoljnu razinu kvalitete, a pritom izražavaju osobni stil.

'Došlo je do promjene prioriteta oko toga na što ima smisla trošiti novac… [potrošači žele] biti malo više jedinstveni te pokazati svoju osobnost i individualnost', smatra Beth Goldstein, analitičarka za torbe i obuću u tvrtki Circana.

Čak i brendovi koji posluju u luksuznom cjenovnom rangu koriste sličnu argumentaciju: Métier prodaje svoju torbu Private Eye, nalik birkinici, za 4550 dolara, što njegova osnivačica Melissa Morris opisuje kao 'pošteno' kad se uzme u obzir to da se radi o 'Hermèsovoj kvaliteti po cijeni za Celine'.

'Tradicionalni luksuz oslanjao se na ekskluzivnost i prestiž, ali potrošači to više ne doživljavaju kao nešto čemu treba težiti, već kao zatvorenost’, rekla je Meaghan Mahoney Dusil, osnivačica web stranice PurseBlog. 'Tu se otvara prostor za pristupačnije, a opet posebne alternative.'

Moda i funkcionalnost

Prije nego što su krenuli samostalno, mnogi neovisni dizajneri torbi iskustvo su stjecali u poznatim brendovima, često onima koji su se obraćali aspiracijskim potrošačima.

Prije nego što je pokrenula Savette, Amy Zurek radila je u Coachu, The Rowu i Khaiteu.

Esha Soni, koja je svoj brend osnovala 2019., gotovo je desetljeće bila direktorica dizajna za modne dodatke u modnoj kući Michaela Korsa. Morris iz Métiera radila je pak u Armaniju i Helmutu Langu.

Iskoristili naučene lekcije u velikim brendovima

U vlastitim projektima one su iskoristile naučene lekcije, posebno o izradi i materijalima. No također mogu upotrijebiti svoje znanje o tome što žene žele od torbi i kako ih koriste u svakodnevnom životu.

Morris kaže da opisi proizvoda Métiera uvijek uključuju informaciju o veličini laptopa koji stane u njih (često pitanje za birkinice na forumima, ali ne i na Hermèsovoj stranici). Marina Raphael željela je pak da njezine torbe budu dovoljno povoljne da ih kupci mogu bezbrižno nositi 'u klub', bez previše brige oko toga hoće li ih zaprljati.

Brendovi koji obećavaju nešto novo

Dok su klasici poput Chanelove Flap i Vuittonove torbe Neverfull i dalje popularni iz godine u godinu, mnogi najtraženiji modeli posljednjih godina ne dolaze iz najvećih brendova, uključujući Margaux, kreaciju The Rowa, i T-Lock s potpisom Totemea.

To je privlačno u vrijeme u kojem se čini da velikim imenima nedostaje kreativnosti. 'Svi imaju isti dizajn, isti koncept i puno logotipa', rekla je Hanushka Toni, osnivačica i direktorica platforme Sellier za luksuznu preprodaju, govoreći o torbama velikih luksuznih brendova. 'Nema puno razlike među njima osim imena brenda.'

Dizajn u prvom planu - s privlačnom cijenom

Isti trend prisutan je kod manjih, neovisnih brendova, ali oni uglavnom nemaju logotipe i stavljaju dizajn u prvi plan.

'Uvijek se radilo o stvaranju praznog platna te je više riječ o vama nego o torbi', rekla je Paulina Liffner von Sydow, osnivačica Liffnera, čije se torbe kreću od 375 do 795 dolara. Od početka je pazila na to da one ne postanu 'statusni simbol'.

Privlačna im je i cijena, što je bio motiv za pokretanje mnogih ovih brendova. Liffner von Sydow željela je tako stvoriti nešto za kupce koji ne žele potrošiti cijelu plaću na torbu.

Čak i kad su u pitanju neovisni dizajneri čije su cijene bliže onima velikih luksuznih brendova - osim Métiera, torbe Eshe Soni dosežu do 3200 dolara - za kupce kojima su važni jedinstvenost i kvaliteta to se može činiti vrijednim.

'Ne žele nešto što će vidjeti na stotinama drugih ljudi', kaže Marina Raphael. 'Žele izaći s prijateljima i da ih pitaju: Otkud ti ta torba? Gdje si otkrila taj brend?'

Ostati mali

Trenutni trendovi idu u prilog indie dizajnerima, ali velika imena s ogromnim marketinškim budžetima postoje na svim cjenovnim razinama.

Američki sud čak je prošle godine blokirao spajanje vlasnika Coacha, Tapestryja, i matične tvrtke Michaela Korsa, Caprija, nakon što je sudac presudio da bi to dovelo do njihove dominacije na tržištu pristupačnih luksuznih torbi.

To znači da manji brendovi moraju biti kreativni da bi se istaknuli.

Raphael kaže da se njezin brend oslanja na tehnologiju poput umjetne inteligencije za stvaranje privlačnijih vizuala za društvene mreže. Pripovijedanje je također važno, posebno u objašnjavanju cijene.

Clare Vivier, osnivačica brenda Clare V., čije torbe većinom koštaju ispod 1000 dolara i čine 80 posto prodaje, koristi društvene mreže da bi kupcima pokazala posjete tvornicama u Los Angelesu ili putovanja na kojima nabavlja materijale.

Takav pogled iza kulisa, kojim se naglašavaju kvaliteta i način izrade, postaje sve važniji, osobito za one čiji su troškovi nešto viši.

'Kupac je danas zaista educiran i vrlo upućen. Zna prepoznati kvalitetu i vrijednost, to sam vidjela iz prve ruke', rekla je Soni. Nedavno je ušla i u Bergdorf Goodman da bi više ljudi moglo izbliza vidjeti njezinu ponudu. 'Kad ljudi dotaknu i osjete moje torbe, znaju da vrijede onoliko koliko koštaju.'

I Métier ima fizičku trgovinu u Londonu od samih početaka; Morris kaže da je uvijek željela da kupci imaju mjesto na kojem mogu osobno doživjeti njezine proizvode.

Za mnoge je, međutim, najvažniji rast putem preporuka. Liffner i Savette, primjerice, postali su favoriti influencera. Osobna povezanost može biti presudna, posebno zašto što brendovi u vlasništvu konglomerata djeluju korporativnije nego ikad.

'Više nego bilo kad u posljednjih 17 godina, otkako imam ovu tvrtku, potrošači traže brend koji se poklapa s njihovim vrijednostima', rekla je Vivier. Kaže da joj je otvorena podrška pravima na pobačaj i prava imigranata, kao i kontroli oružja, pomogla privući nove kupce. 'Jednostavno ne kupuju od brendova za koje smatraju da se ne poklapaju s njihovim vrijednostima.'