Brokula je povrće koje često dijeli mišljenja – nutricionisti je obožavaju, djeca je izbjegavaju, a odrasli je najčešće jedu jer znaju da je ‘dobra za njih’. No iza reputacije skromnog priloga krije se nutritivno iznimno bogata namirnica s dugom poviješću i brojnim zdravstvenim prednostima.

Prema dijetetičarki Nicholi Ludlam-Raine, brokula je jedno od najpodcjenjenijih ‘superpovrća’ koje bi trebalo imati stalno mjesto na tanjuru.

Koliko je brokula zapravo zdrava?

Jedna porcija od 80 grama, što je otprilike šaka cvjetića, sadrži oko 2 do 3 grama vlakana. Brokula je bogata i vitaminima C i K, folatom, kalijem te antioksidansima.

Sadrži vrlo malo masti (manje od 1 g na 100 g) i relativno malo ugljikohidrata, pri čemu se većina odnosi na vlakna. Ima nizak glikemijski učinak, što znači da energiju otpušta postupno.

Na 100 grama ima oko 35 kalorija, što je čini jednom od nutritivno bogatih namirnica s najmanje kalorija.

Može li se jesti stabljika?

Stabljika se također jede - bogata je vlaknima i sadrži iste korisne biljne spojeve kao i cvjetići. Ako je deblja, preporučuje se oguliti vanjski sloj kako bi bila mekša.

Brokula sadrži glukozinolate, spojeve koji se aktiviraju rezanjem i žvakanjem te se pretvaraju u sulforafan – jedan od najistraživanijih biljnih spojeva u prehrambenoj znanosti, povezan s antioksidativnim i protuupalnim učincima.

Kako je najbolje pripremiti?

Predugo kuhanje u vodi može smanjiti količinu vitamina topivih u vodi. Lagano kuhanje na pari ili kratko zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici čuva više nutrijenata. Može se jesti i sirova, iako je nekima lakša za probavu kada je blago termički obrađena.

Kombinacija s maslinovim uljem, orašastim plodovima ili sjemenkama pomaže apsorpciji vitamina K. Uz izvor proteina doprinosi duljem osjećaju sitosti i stabilnijoj razini šećera u krvi.