Dok se društvo suočava s rastućim pritiscima svakodnevice, promjene u seksualnoj aktivnosti postaju sve vidljivije. Iako mnogi medijski naslovi sugeriraju pad interesa za seks, stručnjaci upozoravaju da je prije svega riječ o smanjenju kapaciteta i promijenjenim uvjetima nego o stvarnom gubitku želje.

Pad interesa za seks - ili pad kapaciteta?

U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, sve je očitiji trend preusmjeravanja fokusa sa seksa na opće mentalno i fizičko zdravlje, a iskustva terapeuta pokazuju da problemi seksualne želje često proizlaze iz složenih društvenih i psiholoških uvjeta, ne zbog nedostatka interesa. Upravo o ovim izazovima govorila je seksualna terapeutkinja Nataša Barolin Belić te donosi savjete za to kako mladi, ali i starije generacije, mogu ponovno uspostaviti zdrav i zadovoljavajući seksualni život.

Moderne generacije ne samo da drugačije gledaju na seks, već i selektivnije ulaze u intimne odnose, a tjelesna prisutnost i emocionalna sigurnost postaju im ključni preduvjeti seksualne aktivnosti. Istovremeno, kroničan stres, multitasking i digitalna fragmentacija pažnje smanjuju kapacitet za intimnost. Starije generacije pak u većoj mjeri doživljavaju seksualnost kao standardni dio veze.

Upravo ovakva promjena paradigme u komunikaciji i samosvijesti donosi prednosti, ali i izazove, osobito u pogledu spontanosti i opuštenosti.

Kroničan nedostatak energije

Navodni pad seksualne aktivnosti u Hrvatskoj ne odražava nužno smanjenje interesa, već kronični nedostatak energije i kapaciteta zbog emocionalnog i fizičkog preopterećenja.

Moderni način života, zahtjevi karijere i stalna stimulacija informacijama fragmentiraju pažnju te smanjuju tjelesnu i psihološku prisutnost potrebnu za intimnost. Libido i seksualna želja zahtijevaju osjećaj sigurnosti, opuštenosti i slobodnog vremena, a njihova odsutnost smanjuje seksualnu inicijativu. Trendovi u društvu stoga više odražavaju stanje mentalnog zdravlja i životnih uvjeta nego realno smanjenje interesa.

'Rekla bih da u svojoj praksi ne vidim nužno pad interesa za seks, već pad kapaciteta za njega. Klijenti koji dolaze znaju se potužiti da su kronično umorni, preopterećeni i emocionalno zasićeni, pa time i seksualnost često postaje zadnja stvar na listi ili prva stvar koju će preskočiti. Dakle trend se može primijetiti, ali rekla bih da nije znak 'nečeg pogrešnog', već više odraz šireg stanja mentalnog zdravlja i životnih uvjeta', kaže seksualna terapeutkinja Nataša Barolin Belić.

Zbog čega je smanjena želja za seksom kod milenijalaca i generacije Z?

Seksualna želja je kod mlađih generacija sve više povezana s emocionalnom sigurnošću i intimnom povezanošću, a stres, anksioznost i digitalna fragmentacija pažnje smanjuju sposobnost opuštanja.

Stalna izloženost društvenim mrežama i usporedba s drugima stvaraju nezadovoljstvo i fragmentiranost pažnje, što smanjuje libido. Osim toga, mentalna opterećenja često stavljaju seks na kraj liste prioriteta, što može izgledati kao pad interesa, a zapravo je riječ o nepovoljnim uvjetima za seksualnu aktivnost.

'Što se tiče mlađih generacija, rekla bih da možemo primijetiti da je seksualnost povezana više s osjećajem sigurnosti i emocionalne povezanosti. Kad toga nema, želja se prirodno smanjuje. Ako govorimo o tome što najviše utječe na smanjenu želju za seksom, rekla bih da kod mladih jako velik utjecaj imaju stres i iscrpljenost, zatim mentalno zdravlje (posebno anksioznost), a ne možemo preskočiti ni digitalnu kulturu u kojoj žive današnje mlade generacije, jer fragmentira pažnju te stvara stalnu usporedbu i nerijetko nezadovoljstvo sobom. Mladi danas žive u uvjetima u kojima je ponekad (ili nerijetko) teško osjetiti opuštenost i sigurnost, a to su preduvjeti za seksualnu želju', objašnjava terapeutkinja.

Emocionalna sigurnost postala je ključan preduvjet

Osim toga, povećana svjesnost o društvenim normama i kritička refleksija seksualnosti kroz pokrete poput MeToo kod mlađih generacija stvara želju da zadrže seksualnost u privatnom prostoru. Takav pristup pokazuje veću emocionalnu zrelost i autentičnost, a ne manjak interesa ili potrebe za diskusijom.

'Rekla bih da je riječ o kombinaciji. Mladi nisu nužno manje zainteresirani za seks – oni su manje zainteresirani za seks bez emocionalne sigurnosti. Ne bih rekla, iz iskustva u svom radu, da postoji manja potreba za govorom o seksu, pogotovo ako se radi o nekoj smetnji ili problemu. Moguće je da je mlada generacija svjesnija (utjecaj pokreta MeToo…) nekih trendova i načina na koje se o seksualnosti govorilo u prijašnjim generacijama i kako se ona 'koristila' u javnom govoru, stoga je više žele imati u svom intimnom prostoru. To bi zapravo bio znak zrelosti i autentičnosti, a ne manje potrebe da se govori o seksu', smatra Barolin Belić.

Ranjivost i pornografija

Strah od izlaganja, ranjivost i nerealna očekivanja koja stvara pornografija mogu blokirati seksualnu želju. Tjelesna svijest i emocionalna pismenost često nisu ujednačene, što stvara nesigurnost u intimnim susretima. Pornografija pritom nameće nerealne standarde, povećava anksioznost i strah od neuspjeha, a to može rezultirati izbjegavanjem seksualnosti.

'Mnogi mladi imaju razvijenu emocionalnu pismenost, ali kod nekih nedostaje kontakt s tijelom. Ranjivost se doživljava kao rizik, a ne kao put prema bliskosti, što nije neobično u razvojnom putu. Pornografija stvara lažne slike i pogrešna očekivanja te tako dodatno stvara pritisak, a to povećava strah od neuspjeha. Moguće je da će kod nekih mladih ljudi to izazvati potrebu ili želju za izbjegavanjem seksualnosti ne zato što nemaju seksualnu želju, nego zato što osjećaju strah od neuspjeha, izlaganja tuđim procjenama, povredama...', kaže terapeutkinja.

Utjecaj stresa, ekonomske nesigurnosti i iscrpljenosti

Stalni stres, nesigurni poslovi i financijski pritisci smanjuju seksualnu energiju. Kada smo napeti, tijelo ulazi u 'način preživljavanja' i teže je osjetiti seksualnu želju. Libido se može usporediti s luksuzom – javlja se kada se osoba osjeća sigurno i opušteno. Zato životne okolnosti i društveni pritisci imaju veći utjecaj na seksualnost nego sama psiha osobe.

'Stres ima velik utjecaj. Libido možemo gledati i kao 'luksuz' koji se javlja kad se osoba osjeća sigurno i opušteno. Kada je pod stresom i opterećenjem, seksualna želja se smanjuje. Mladi danas žive u uvjetima česte, a ponekad i stalne nesigurnosti: nestabilni poslovi, visoki troškovi života, pritisak uspjeha, multitasking. Tijelo koje je pod pritiskom ili 'u preživljavanju' ne može istovremeno biti u želji. Rekla bih da to nije psihološki problem pojedinca, već društveni kontekst koji oblikuje seksualnost', objašnjava Barolin Belić.

Emocionalna pismenost i selektivnost

Sofisticiran vokabular mladih povećava selektivnost u odabiru partnera i poštivanje osobnih granica. Veća samosvijest pomaže u komunikaciji i jasnom izražavanju potreba, ali prekomjerna analiza može smanjiti spontanost i uzrokovati rigidnost. Mladi često osjećaju potrebu za potpunim razumijevanjem vlastitih želja prije početka seksualnog iskustva, što usporava ulazak u intimne odnose.

'S jedne strane veća emocionalna pismenost donosi jasnije granice, bolju komunikaciju i veću selektivnost. To je zdravo. S druge se strane ponekad javlja pretjerana analiza, a mladi kažu da overthinkaju. Korištenje pojmova kao što su: attachment styles, gaslighting, love bombing, breadcrumbing, situationship, ghosthing, soft launching i consent culture, a koje prethodne generacije nisu koristile, može učiniti da mladi sami sebe i druge brže i intenzivnije kategoriziraju', kaže Barolin Belić i nastavlja:

'Kad postoji stalna samorefleksija, analiza i 'provjera kompatibilnosti', spontanost može biti smanjena. Neki mladi osjećaju da 'moraju znati tko su i što žele' prije nego što uopće krenu u to iskustvo. Zbog toga što današnji mladi ljudi imaju sofisticiraniji jezik za opisivanje onoga što žele i ne žele s jedne strane to pomaže da jasnije iznesu svoje potrebe, da više poštuju osobni prostor i pažljivije biraju partnere, ali s druge strane to može ponekad dovesti do rigidnosti i manjeg ili rjeđeg ulaska u seksualne odnose.'

Koji su najčešći problemi među parovima?

Mladi parovi češće dolaze s razlikama u seksualnoj želji, anksioznošću i poteškoćama u iniciranju intimnosti. Povećana selektivnost i promišljenost mogu otežati postizanje kompromisa i spontano povezivanje, a starije generacije češće imaju fiziološke ili socijalne izazove koji im utječu na seksualni život.

'Što se tiče problema s kojima se mladi ljudi javljaju na terapiju, nerijetko se radi o razlici u razini seksualne želje, teškoćama u iniciranju, izbjegavanju seksualnog kontakta zbog anksioznosti, poteškoćama u postizanju orgazma koje mogu također biti zbog anksioznosti, osjećaja tuge i usamljenosti zbog već spomenute povećane selektivnosti, ali i drugih razloga: nezadovoljstva sobom zbog pritiska o 'savršenoj izvedbi', razlike u načinu komuniciranja (ne nedostaje komunikacija, ima je puno, ali ponekad, zbog svega rečenog u prethodnom odgovoru, teže dolaze do konsenzusa ili međusobno ugodnog kompromisa)', kaže stručnjakinja i dodaje:

'Što se tiče starijih generacija (ne mislim na ljude u starosti, već samo na starije od generacije Z i milenijalaca), ima i sličnosti i razlika. Razlika u razini seksualne želje je i starijim generacijama česta tema, uz smetnje erekcije ili orgazma, nedostatak komunikacije, neravnopravnost u poslovima održavanja domaćinstva i odgoja djece…'

Aplikacije za upoznavanje

Paradoks digitalne komunikacije leži u povećanju izbora, ali u istodobnom smanjenju stvarne intimnosti i emocionalne povezanosti.

Višak opcija stvara iluziju da se može uvijek pronaći 'bolja' alternativa, što može smanjiti motivaciju za produbljivanje odnosa. Virtualni kontakti često ne uključuju tjelesnu prisutnost i empatijsku interakciju, stoga se emocionalna prezasićenost i anksioznost reflektiraju kao smanjenje seksualne želje.

Ovakav kontekst može rezultirati površnim vezama i teškoćom u uspostavljanju povjerenja, a terapeutski rad često uključuje učenje razlike između iluzije i stvarne bliskosti.

'Da, digitalna komunikacija i aplikacije za upoznavanje donose posebne izazove. Više opcija stvara osjećaj da se uvijek može 'naći nešto bolje', no kad krenu na dejtanje putem aplikacija, klijenti mi često govore o razočarenjima jer nedostaje iskrenosti u prezentiranju, nedostaje želje za upoznavanjem 'uživo', javlja se puno nesigurnosti kada se taj susret i dogovori… Digitalna komunikacija daje iluziju bliskosti, ali ne stvara uvijek stvarnu intimnost. Mlade osobe mogu biti emocionalno prezasićene različitim oblicima digitalne komunikacije, ali tjelesno i relacijski mogu biti poprilično uskraćene. To može smanjiti motivaciju za ponovnim viđanjem i produbljivanjem odnosa', objašnjava Barolin Belić.

Zdrava seksualnost i znakovi problema

Zdrava seksualnost uključuje tjelesnu prisutnost, osjećaj sigurnosti, spontano prepuštanje i komunikaciju o potrebama.

Problemi nastaju kada strah, anksioznost ili dugotrajni izostanak želje izazivaju patnju i blokiraju intimnost. Odsutnost fleksibilnosti u želji ili stalni konflikti oko seksa kod parova ukazuju na potrebu za intervencijom.

'Definicija seksualnog zdravlja uključuje izostanak smetnji i zadovoljstvo seksualnim životom. Zdrava seksualnost uključuje: osjećaj sigurnosti, prisutnost u tijelu, prepuštanje, mogućnost reći 'da' i 'ne', prihvaćanje fleksibilnosti seksualne želje, komunikaciju o potrebama, spontanost i igru… Mudro je potražiti pomoć kad želja dugo izostaje i stvara patnju, kad postoji dubok strah od intimnosti i seks izaziva anksioznost ili nelagodu… Za par je mudro potražiti pomoć kada postoje stalni konflikti oko seksualnosti, kad komunikacija izaziva teške i bolne emocije i osobe imaju osjećaj da se ne mogu pomaknuti iz začaranog kruga nerazumijevanja', savjetuje Barolin Belić.

Rješenja postoje

Terapijski rad omogućuje ponovno povezivanje tijela i emocija, prepoznavanje vlastitih i partnerskih užitaka te oslobađanje od pritisaka i uvjerenja koja blokiraju intimnost. Seksualnost se obnavlja kada postoji otvorenost i spremnost na intiman susret, što uključuje kako samosvijest, tako i povjerenje u drugu osobu.

'Seksualnost je živa i promjenjiva. Promjena počinje od tijela, prisutnosti i sigurnosti. Male stvari čine veliku razliku: veća prisutnost ovdje i sada, sporiji tempo, romantični trenuci, dodir, nježnost, smanjenje pritiska zbog izvedbe… U terapijskom radu može se vratiti spontanost, smanjiti strah te ponovno povezati tijelo i emocije. Može se naučiti kako prepoznati i njegovati vlastite užitke, kao i užitke partnera/ice. Rad na povezivanju s cjelokupnošću vlastitog života je važan i donosi osjećaj oslobođenja od nekih ograničavajućih uvjerenja, stavova i pritisaka. Seksualnost se obnavlja kad se ostvari ili obnovi kontakt sa sobom i s drugim, kad se opustimo i otvorimo za intimni susret', zaključuje seksualna terapeutkinja.