Posljednjih godina teško je izbjeći razgovore o tome koliko smo se, gotovo neprimjetno, odviknuli od izlazaka. Druženja uživo sve češće zamjenjujemo serijama, odmorom i ritualima koje danas nazivamo self-care, a takve večeri doista znaju dobro doći. Ipak, mnogima se istodobno javlja i osjećaj da dvadesete prolaze dok se izlazak neprestano odgađa za sljedeći vikend.

Upravo je to jedan od razloga zašto se u posljednje vrijeme sve više priča o povratku party girl ere - estetiziranoj nostalgiji za noćnim životom dvijetisućitih koja zapravo skriva želju da ponovno budemo među ljudima i vratimo malo spontanosti u svakodnevicu. Dok se tom temom filmovi i serije bave već desetljećima, i književnost obiluje junakinjama koje izlaze, upoznaju nove ljude i donose nepromišljene odluke bez imalo grižnje savjesti. Vogue Adria sastavio je popis osam naslova koji najbolje dočaravaju taj svijet zabave, spontanih poznanstava i izlazaka - od New Yorka do Berlina i Pariza, a mi izdvajamo one koji bi vas ovog vikenda mogli potaknuti da kauč zamijenite nečim zanimljivijim.

Njujorške noći i svijet visokog društva

Kada bi cijela ova renesansa noćnog života imala svoj književni manifest, to bi vjerojatno bio roman 'Happy Hour' Marlowe Granados. Priča prati Isu i Galu, dvije dvadesetogodišnjakinje s malo novca, ali s cijelim ljetom u New Yorku pred sobom, koje danju smišljaju kako zaraditi za sljedeći izlazak, a noću prelaze put od barova i restorana do kućnih zabava i otvorenja izložbi. Autorica njihov način života ne osuđuje, već ga prikazuje kao prirodan i važan dio mladosti.

Sličnu energiju nudi 'Sweetbitter' Stephanie Danler, čija je priča kasnije prenesena i na male ekrane. Dvadesetdvogodišnja Tess dolazi u New York bez jasnog plana i zapošljava se u prestižnom restoranu, gdje ubrzo shvaća da se najzanimljiviji dio dana događa tek nakon završetka smjene.

Mračniju stranu njujorškog noćnog života donosi 'Social Creature' Tare Isabelle Burton, u kojem Louise kroz prijateljstvo s karizmatičnom Lavinijom ulazi u svijet privatnih zabava i skupih restorana - svijet koji joj isprva izgleda savršeno, no njegova glamurozna fasada postupno se pokazuje mnogo mračnijom nego što se činilo. Vedriji ton donosi 'City of Girls' Elizabeth Gilbert, koju je autorica opisala kao knjigu koja se čita poput koktela sa šampanjcem. Radnja smještena u kazališni svijet četrdesetih prati devetnaestogodišnju Vivian Morris, koja otkriva koliko život može biti zabavan kada prestane pokušavati biti 'dobra djevojka'.

Suvremeniji pogled na isti grad nudi 'Cleopatra and Frankenstein' Coco Mellors, roman koji je u kratkom roku postao dio šire popularne rasprave o ljubavi i prijateljstvu. Sve započinje slučajnim susretom Cleo i Franka na novogodišnjoj zabavi, a priča se potom širi u portret čitavog kruga prijatelja i poznanika čiji se životi isprepliću kroz večere, izlaske i kućne zabave.

Berlin kao mjesto ponovnog izuma sebe

Berlin u popularnoj kulturi već dugo nosi reputaciju grada u koji se odlazi kako bi se, makar nakratko, postalo netko drugi. U debitantskom romanu 'Good Girl' Aria Aber tu ideju gradi oko devetnaestogodišnje Nile, koja bježi od obiteljskih očekivanja i traži svoje mjesto među umjetnicima, techno klubovima i noćima koje traju do jutra. Riječ je o romanu o slobodi i pripadanju, ali i o tome koliko lako potraga za novim identitetom može skrenuti u destruktivnom smjeru.

U istom gradu odvija se i radnja romana 'Other People's Clothes' Calle Henkel, u kojem dvije prijateljice, Zoe i Hailey, dolaze studirati u Berlin, a njihov stan ubrzo postaje mjesto sve većih okupljanja. Ono što započinje kao fantazija o novom početku u novom gradu, autorica postupno pretvara u mnogo mračniju priču o potrebi da vlastiti život učinimo dovoljno zanimljivim za tuđe poglede.

Pariz i pitanje vlastitog ukusa

Za trenutak vrijedi zakoračiti i u prošlost, točnije u Pariz pedesetih godina, gdje je Elaine Dundy u romanu 'The Dud Avocado' stvorila junakinju koja bi se lako uklopila i u današnju party girl renesansu. Dvadesetjednogodišnja Sally Jay Gorce ima vrlo malo interesa za to da svoj život učini ozbiljnijim nego što jest, pa dane i večeri provodi u kafićima, na zabavama i u ljubavnim avanturama, pokušavajući Pariz doživjeti isključivo prema vlastitim pravilima. Upravo ta bezbrižnost razlog je zbog kojeg roman i danas djeluje iznenađujuće suvremeno.

Zajedničko svim ovim junakinjama, bilo da su smještene u New York, Berlin ili Pariz, jedno je: griješe, izlaze i zaljubljuju se, a pritom ne provode ostatak života kajući se zbog toga - što je možda i najbolji podsjetnik da je vrijeme za spontanost i noćni izlazak.