Prije nego što je postao grad kakav danas poznajemo, Zagreb je bio ispresijecan potocima koji su se s obronaka Medvednice spuštali prema nizinskom području. Neki su imali važnu gospodarsku ulogu, drugi su oblikovali izgled naselja, a njihova je voda bila dio svakodnevnog života stanovnika. Njihova povijesna i prostorna uloga detaljno je istražena u znanstvenom radu Medvednički potoci u prostornom planiranju Zagreba, objavljenom 2023. godine.

Najpoznatiji zagrebački potok bio je Medveščak koji se u povijesnim dokumentima spominje i pod imenima Cirkvenik i Medvednica. Njegov je tok prolazio prostorom današnje Tkalčićeve ulice, a nastavljao se preko područja današnje ulice Pod zidom prema Jurišićevoj i Draškovićevoj. Potok je imao važnu ulogu u srednjovjekovnom Zagrebu jer je predstavljao prirodnu razdjelnicu između Gradeca i Kaptola. Istodobno je bio i mjesto povezivanja dvaju naselja, preko brojnih mostova koji su prelazili njegovo korito.

Današnja Tkalčićeva ulica nekoć se zvala Potok ili Na potoku. Medveščak je njome tekao sve do 1898. godine, a njegova je voda stoljećima pokretala mlinove, kupališta i različite obrtničke i industrijske pogone. Međutim, Medveščak nije nestao zato što je presušio. Njegov je prirodni tok često bio problematičan zbog poplava, osobito nakon obilnih oborina. Velika poplava 1895. godine bila je presudna za odluku o njegovu preusmjeravanju i natkrivanju. Osim opasnosti od poplava, problem je predstavljalo i onečišćenje. Kako se grad širio, a uz potok razvijali obrti i druge djelatnosti, voda je postajala sve prljavija. Uvođenje modernije komunalne infrastrukture i regulacija vodotoka bili su dio šire preobrazbe Zagreba krajem 19. stoljeća.

U središtu Zagreba tekao je i potok Tuškanac. Prema povijesnom prikazu Muzeja grada Zagreba, njegov je tok prolazio današnjim Dežmanovim prolazom i Frankopanskom ulicom te preko nekadašnjeg Sveučilišnog trga, današnjeg Trga Republike Hrvatske. Potok je bio zamuljen i onečišćen, a nadsvođen je tijekom 1890-ih godina. Muzej grada Zagreba navodi i da je Medveščak bio najveći i najonečišćeniji među potocima koji su prolazili središtem grada. Njihovo natkrivanje i regulacija bili su povezani s urbanizacijom, uvođenjem kanalizacije i potrebom za uređenjem gradskog prostora.

Stoga kad sljedeći put budete šetali Tkalčićevom ulicom, zamislite kako je izgledala prije nego što je postala jedno od najpoznatijih gradskih šetališta. Njezino staro ime – Potok – i danas čuva uspomenu na vodu koja je nekoć tekla njezinom trasom. Drugi zanimljiv trag nalazi se na podri potoci ostali su dio gradske povijesti.