JEDITE KAO VIKING

Zaboravite na mediteransku dijetu, ovaj način prehrane je novi hit

18.12.2025 u 14:13

Bionic
Reading

Nordijska dijeta, bogata ribom, povrćem, bobicama i mahunarkama, može smanjiti štetne učinke dijabetesa tipa 2 i bolesti jetre, sugeriraju istraživanja ​

Nordijski način prehrane može poboljšati zdravlje srca i jetre, pokazuje studija, piše Daily Mail.

U medicini poznata kao metabolička disfunkcija povezana sa steatozom jetre (MASLD), ova bolest nije posljedica pretjerane konzumacije alkohola, uzrokom jetrenih problema koji je češće poznat. Umjesto toga, MASLD nastaje nagomilavanjem viška masti u jetri, a prema nekim podacima u porastu je u Velikoj Britaniji.​

Pet namirnica koje čuvaju srce i produžuju život Izvor: Ostale fotografije / Autor: Montaža: Neven Bučević

Riječ je o stanju u kojem se u jetri nakuplja višak masti (više od 5 posto mase jetre), ali nije uzrokovano pretjeranim konzumiranjem alkohola, već metaboličkim faktorima poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, inzulinske rezistencije, visokog kolesterola ili hipertenzije.

Švedski znanstvenici koji su pratili više od 100 ljudi otkrili su da ovaj plan prehrane poboljšava kontrolu šećera u krvi kod dijabetičara tipa 2 smanjujući količinu masti u jetri. Također su utvrdili da je pomoglo polovici sudionika s MASLD-om postići remisiju i snizilo razine 'lošeg kolesterola'.​

Stručnjaci, koji su rezultate ocijenili kao 'važne', rekli su da pokazuju kako upravo nordijska dijeta može biti učinkovit alat za ljude s dijabetesom tipa 2 ili MASLD-om kako bi održali svoje stanje stabilnim.​

Ključni rezultati studije

'Zdrava nordijska dijeta dala je najbolje rezultate kod sudionika s dijabetesom. Više od 20 posto njihove jetrene masti smanjeno je, a kontrola šećera u krvi, glukoze, poboljšala se tijekom godine dana.​ Više od polovice sudionika također je doživjelo remisiju masne bolesti jetre. To čini ove rezultate jednako važnima za ljude s nealkoholnom masnom bolešću jetre kao i za one s dijabetesom tipa 2', kaže profesor Ulf Risérus, stručnjak za kliničku prehranu i metabolizam na Sveučilištu Uppsala i koautor studije.

Dr. Michael Fridén, istraživač utjecaja prehrane i MASLD-a sa Sveučilišta Uppsala i koautor studije, dodao je: 'Iako su sudionicima bilo dopušteno jesti koliko žele od preporučenih namirnica, ipak su gubili na težini. U mnogim prethodnim studijama različitih dijeta ograničavala se kalorijski unos, što je učinkovito kratkoročno, ali povećana glad može biti teško održiva dugoročno.'​

Što je nordijska dijeta?

Nordijska dijeta bogata je dijetetskim vlaknima iz cjelovitih žitarica, voća i povrća, ali s malim udjelom zasićenih masti. U novoj studiji znanstvenici su podijelili 150 ljudi u tri grupe: jednu na biljnu dijetu s niskom razinom ugljikohidrata (siromašnu životinjskim proizvodima poput mesa, morskih plodova, jaja i mliječnih proizvoda), drugu na zdravu nordijsku dijetu, a treću kao kontrolnu grupu koja je nastavila normalno jesti.​

Sudionicima u svim grupama također je rečeno da ograniče konzumaciju slatkih pića, slatkiša, bombona i grickalica s dodanim šećerom. Tijekom godine praćenja biljna dijetas niskom razinom ugljikohidrata i nordijska dijeta bile su slične u smanjenju jetrenih masti i lošeg kolesterola, ali zdrava skandinavska prehrana bila je učinkovitija u smanjenju glukoze u krvi dugoročno i imala više korisnih učinaka na tjelesnu težinu.​

Znanstvenici nisu mogli dokazati točno zašto nordijska dijeta ima taj učinak, ali u časopisu Nature Communications navode da bi to moglo biti zbog veće konzumacije ovsa i cjelovitog kruha te niže konzumacije maslaca.​

Procjenjuje da 4,6 milijuna Britanaca ima dijagnozu dijabetesa, od čega 90 posto ima tip 2. No zabrinjavajuće je da se procjenjuje kako 1,3 milijuna ljudi trenutno živi s nedijagnosticiranim dijabetesom tipa 2.​ On nastaje kad tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili kad organizam postaje otporan na njega, što dovodi do visokih razina šećera u krvi. Simptomi uključuju umor, pojačanu žeđ, češće mokrenje, gubitak težine bez pokušaja, zamagljen vid i sporije zacjeljivanje rana.​

Prema nekim procjenama, MASLD može zahvatiti jednu od pet ljudi u UK-u, iako stručnjaci upozoravaju da bi stvarna brojka mogla biti i do 40 posto. Oko 80 posto pogođenih ostaje ne dijagnosticirano jer bolest često nema očite simptome ili se oni pripisuju manje ozbiljnim problemima.​

Osobe koje imaju MASLD-om imaju višak masti u jetri i jedan ili više metaboličkih faktora rizika, uključujući pretilost, visok šećer u krvi i visoki krvni tlak. Otprilike jedan od četiri pacijenta ima napredniju formu nazvanu metabolička disfunkcija povezana sa steatohepatitisom (MASH), gdje nagomilavanje masti dovodi do upale, oštećenja stanica i, u nekim slučajevima, ožiljaka na jetri.