Kada se temperature danima zadržavaju iznad 30 stupnjeva, posljednje što mnogima pada na pamet jest uranjanje u toplu vodu. Ipak, stručnjaci tvrde da bi upravo topla kupka prije odlaska u krevet mogla pomoći tijelu da se prirodno rashladi, potakne pospanost i olakša uspavljivanje tijekom sparnih ljetnih noći
Dok jedni pokušavaju zaspati uz hladne obloge, drugi jastučnice stavljaju u zamrzivač ili ulažu u prijenosne klima uređaje. No jedno od učinkovitijih rješenja za mirniji san tijekom toplinskog vala na prvi pogled djeluje potpuno nelogično. Riječ je o toploj kupki prije spavanja.
Iako bi se ledeni tuš mogao činiti kao najbrži način rashlađivanja, njegov je učinak često kratkotrajan. Prehladna voda uzrokuje sužavanje krvnih žila u koži, čime se može usporiti otpuštanje topline iz tijela. 'Lijepo je dok traje, ali ako je voda prehladna, krvne žile u koži se sužavaju, sprječavajući otpuštanje topline i odgađajući rashlađivanje', objasnila je liječnica Deborah Lee. Drugim riječima, naglo hlađenje može tijelu poslati signal da treba čuvati toplinu, umjesto da je se oslobodi.
vezane vijesti
Zašto topla voda pomaže?
Topla kupka nakratko će povisiti tjelesnu temperaturu, ali će istodobno proširiti krvne žile i približiti ih površini kože. Nakon izlaska iz vode tijelo počinje otpuštati višak topline, zbog čega se njegova unutarnja temperatura postupno smanjuje. Upravo taj pad temperature može olakšati uspavljivanje. Britanska zdravstvena organizacija Bupa stoga savjetuje toplu ili mlaku kupku, a ne hladnu.
'Tjelesna temperatura smanjit će se nakon izlaska iz kupke, što će vam pomoći da zaspite', navode u svojim preporukama za spavanje tijekom vrućih noći. Sličan proces prirodno se događa i u večernjim satima, kada se organizam priprema za odmor. Tjelesna temperatura počinje padati, a mozak oslobađa melatonin, hormon koji potiče pospanost.
'Uranjanje u toplu vodu privremeno povisuje unutarnju tjelesnu temperaturu. Važan dio događa se nakon izlaska iz kupke. Dok se tijelo hladi, taj pad temperature potiče oslobađanje melatonina iz mozga', objasnio je Tom Cullen, viši predavač fiziologije na Sveučilištu Hull.
Ovaj fenomen stručnjaci nazivaju 'učinkom tople kupke'. Analiza 17 znanstvenih istraživanja pokazala je da večernje tuširanje ili kupanje u toploj vodi može poboljšati subjektivnu kvalitetu sna i povećati udio vremena koji osoba doista provede spavajući. Sudionici istraživanja nakon kupke su i brže tonuli u san. Pretpostavlja se da topla voda potiče dotok krvi u šake i stopala, preko kojih se višak tjelesne topline lakše oslobađa.
Važni su temperatura i vrijeme
To ne znači da bi voda trebala biti toliko vruća da izazove snažno znojenje ili ubrzani rad srca. Prema istraživanjima, idealna temperatura vode kreće se između 38 i 40 stupnjeva. Kupku je najbolje pripremiti jedan do dva sata prije odlaska u krevet. Tako tijelo ima dovoljno vremena da se nakon izlaska iz vode postupno rashladi i mozgu pošalje signal da se približava vrijeme za spavanje.
'Potrebno je ostaviti dovoljno vremena da se tijelo poslije kupke ohladi, čime se pojačavaju signali koji mozgu govore da je vrijeme za pripremu sna', kaže Cullen. Nema potrebe ni za višesatnim izležavanjem u kadi. Za željeni učinak dovoljno je između 15 i 20 minuta.
Kupku je najbolje kombinirati s uobičajenim pravilima dobre higijene spavanja. Alkohol prije odlaska u krevet mogao bi dodatno narušiti kvalitetu sna, a beskonačno pregledavanje sadržaja na mobitelu zadržati mozak u stanju pojačane budnosti. Stoga bi tijekom iduće sparne noći, umjesto ledenog tuša, vrijedilo isprobati toplu kupku. Premda zvuči paradoksalno, upravo bi ona mogla pomoći tijelu da se prirodnije rashladi i lakše utone u san.
