Visoke temperature ovog ljeta ne popuštaju, pa klimatizacijski uređaji u domovima, automobilima, uredima i hotelima rade gotovo bez prestanka. Ugodno rashlađen prostor donosi prijeko potrebno olakšanje, osobito u najtoplijem dijelu dana, ali istodobno može izazvati niz tegoba koje mnogi ne povezuju s klimom.

Liječnici upozoravaju da problem najčešće nije samo hladan zrak, nego kombinacija smanjene vlažnosti, izravnog strujanja zraka, dehidracije i nedovoljno održavanih uređaja.

Koža među prvima osjeti posljedice dugotrajnog boravka u klimatiziranom prostoru. Uređaj iz zraka uklanja vlagu, zbog čega se prostor čini ugodnijim, ali koža pritom može brže gubiti vodu. 'Klimatizacijski uređaji smanjuju vlažnost zraka, što nam pomaže da se osjećamo svježije, ali može povećati gubitak vode iz kože', objašnjava liječnica opće prakse Opel Baker.

Posljedice mogu biti zatezanje, perutanje, ispucale usne i pojačana osjetljivost. Osobe koje već imaju suhu kožu ili su sklone ekcemima mogle bi primijetiti dodatno pogoršanje. Sličan učinak klima može imati i na oči. Suhi zrak smanjuje količinu vlage na njihovoj površini, pa se mogu javiti peckanje, žarenje i osjećaj pijeska u očima. Vrlo rijetko može doći i do prolaznog zamućenja vida.

Posebno su osjetljive osobe koje nose kontaktne leće. Češće treptanje može pomoći u vlaženju površine oka, a tijekom duljeg boravka u klimatiziranim prostorima korisno je skratiti vrijeme nošenja leća. Nos i grlo također trebaju vlagu kako bi normalno funkcionirali. Kada se sluznica isuši, mogu se pojaviti grlobolja, začepljen nos, promuklost i neugodan osjećaj grebanja.

'Kada se nos i grlo isuše, teže uklanjamo sluz, a ona je važan dio obrambenog sustava organizma', kaže londonska liječnica Lucy Hooper. Kod nekih osoba može se pojaviti i krvarenje iz nosa. Suha sluznica lakše puca, osobito nakon snažnog ispuhivanja ili dodatnog nadraživanja nosa. Najviše opreza potrebno je kada klimatizacijski uređaj nije pravilno održavan. Prljavi filtri mogu ponovno širiti prašinu, pelud i čestice plijesni prostorom, što može nadražiti dišne puteve i pogoršati simptome astme ili drugih plućnih bolesti.

'Dobro održavanje uređaja posebno je važno osobama koje već imaju neku bolest pluća jer dodatna iritacija ili infekcija mogu zakomplicirati njihovo stanje', upozorava Baker. Nakon noći provedene u jako rashlađenoj hotelskoj sobi mnogi se bude s glavoboljom, ukočenim vratom ili bolovima u mišićima. Iako se krivnja često pripisuje isključivo klimi, glavni uzrok nerijetko je dehidracija.

Hladan zrak usmjeren izravno prema tijelu može dodatno izazvati napetost mišića, osobito u području vrata i ramena. Istodobno suhi zrak pospješuje gubitak vlage, pa se glavobolja i opća slabost mogu javiti brže nego što očekujemo.

Kako ublažiti tegobe

Najjednostavnija zaštita je redovito unošenje tekućine. Vodu je potrebno piti tijekom cijelog dana, a ne tek kada se pojavi žeđ, glavobolja ili osjećaj suhoće u ustima.

Kožu je dobro njegovati hidratantnom kremom prije duljeg boravka u klimatiziranom prostoru. Proizvodi koji sadrže glicerin ili hijaluronsku kiselinu pomažu zadržati vlagu, dok hranjivi balzam štiti usne od isušivanja i pucanja. Osobama koje nose kontaktne leće mogu pomoći hidratantne kapi za oči. Važno je i izbjegavati izravno strujanje zraka prema licu. U automobilu ventilacijske otvore treba usmjeriti dalje od očiju, nosa i vrata.

Kućni uređaj potrebno je redovito servisirati i mijenjati ili čistiti filtre prema uputama proizvođača. Ovlaživač zraka može pomoći u prostorijama u kojima klima radi satima, a nešto vlage mogu osloboditi i sobne biljke. Na kraju, klimu nije potrebno uključivati čim dan započne. Kada vremenski uvjeti dopuštaju, prostor se ujutro može prirodno prozračiti, a uređaj uključiti tek kada temperatura počne osjetnije rasti. Tako se smanjuje nepotrebna izloženost suhom i hladnom zraku, a zadržavaju sve prednosti ugodno rashlađenog prostora.