WHO preporučuje njihovu dugoročnu i kontinuiranu upotrebu kada je to klinički opravdano, a ti lijekovi uključuju semaglutid (Wegovy), liraglutid (Saxenda) i tirzepatid (Zepbound).

Preporuke, objavljene u medicinskom časopisu JAMA, naglašavaju da ovi lijekovi sami po sebi nisu rješenje za globalnu epidemiju pretilosti jer je ona kronična bolest koja zahtijeva doživotnu njegu i najbolje se liječi dugoročnom upotrebom GLP-1 lijekova u kombinaciji sa strukturiranim programom koji uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kontinuirano savjetovanje za gubitak i održavanje tjelesne mase, prema WHO-u.

'To signalizira da rano liječenje pretilosti, kao kronične bolesti koja zaslužuje doživotnu njegu, konačno ulazi u glavnu struju zdravstvene skrbi', rekao je dr. Louis Aronne, direktor Comprehensive Weight Control Centra na fakultetu Weill Cornell Medicine, za ABC News.

Smjernice također ističu glavne prepreke, uključujući visoke troškove, ograničenu ponudu i nejednak pristup liječenju diljem svijeta. WHO poziva zemlje da izgrade pravedne i pristupačne putove kako bi se osobe s najvećom potrebom prve liječile, a smjernice naglašavaju da se ovi lijekovi trebaju koristiti u pravom kontekstu i pod pravim uvjetima.

Oni često olakšavaju ljudima praćenje prehrambenih preporuka jer glad opada i hrana postaje neutralnog okusa, objasnio je Aronne. Mnogi pacijenti kažu mu da se konačno mogu držati zdravijih prehrambenih navika jer se osjećaju više sitima nego prije i više ne osjećaju potrebu za određenom hranom. Aronne, koji je vodio brojne kliničke studije o GLP-1 lijekovima i drugim tretmanima pretilosti, također je naglasio potrebu za treningom otpora kako bi se zaštitila mišićna masa tijekom mršavljenja jer gubitak mišića češće nastaje kada ljudi vrlo malo jedu i brzo gube na težini.

'Lijekovi najbolje djeluju kada idu ruku pod ruku s promjenama u prehrambenim navikama i dnevnim ponašanjem', rekao je Aronne. 'Kada glad popusti, ljudi konačno osjećaju da mogu slijediti zdrave korake o kojima su godinama slušali', rekao je.

Na globalnoj razini više od milijarde ljudi trenutno živi s pretilošću, a predviđa se da će možda dosegnuti i dvije milijarde do 2030. godine.

WHO navodi da će buduće smjernice biti usmjerene na identificiranje i prioritizaciju osoba s najvećom potrebom. Također preporučuje članicama da 'restartaju' svoje pristupe pretilosti, tj. poboljšaju prevenciju, liječenje i kapacitete na razini sustava za rješavanje brzorastuće javnozdravstvene krize.

'To signalizira važan iskorak u razmišljanju, kakav dugo nismo vidjeli. Riječ je o pomaku prema liječenju pretilosti, umjesto čekanja da se razviju brojne komplikacije koje slijede', rekao je Aronne.