WHO preporučuje njihovu dugoročnu, kontinuiranu upotrebu kada je to klinički opravdano, a ti lijekovi uključuju semaglutid (Wegovy), liraglutid (Saxenda) i tirzepatid (Zepbound).

Preporuke, objavljene u medicinskom časopisu JAMA, naglašavaju da ovi lijekovi sami po sebi nisu rješenje za globalnu epidemiju pretilosti. Pretilost je kronična bolest koja zahtijeva doživotnu njegu i najbolje se liječi dugoročnom upotrebom GLP-1 lijekova u kombinaciji s strukturiranim programom koji uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kontinuirano savjetovanje za gubitak i održavanje tjelesne mase, prema WHO-u.

'To signalizira da rano liječenje pretilosti, kao kronične bolesti koja zaslužuje doživotnu njegu, konačno ulazi u glavnu struju zdravstvene skrbi', rekao je dr. Louis Aronne, direktor Comprehensive Weight Control Centera na Weill Cornell Medicineu, za ABC News.

Smjernice također ističu glavne prepreke, uključujući visoke troškove, ograničenu ponudu i nejednak pristup diljem svijeta. WHO poziva zemlje da izgrade pravedne i pristupačne putove kako bi osobe s najvećom potrebom prve primile liječenje. Smjernice naglašavaju da se ovi lijekovi trebaju birati u pravom kontekstu i pod pravim uvjetima.

Ovi lijekovi često olakšavaju ljudima praćenje prehrambenih preporuka jer glad opada i hrana postaje neutralnog okusa, objasnio je Aronne. Mnogi pacijenti mu kažu da konačno mogu držati se zdravijih prehrambenih navika jer se osjećaju sitima prije i više ne osjećaju potrebu za određenom hranom. Aronne, koji je vodio brojne kliničke studije o GLP-1 lijekovima i drugim tretmanima pretilosti, također je naglasio potrebu za treningom otpora kako bi se zaštitila mišićna masa tijekom mršavljenja jer gubitak mišića češće nastaje kada ljudi jedu vrlo malo i brzo gube na težini.

'Lijekovi najbolje djeluju kada idu ruku pod ruku s promjenama u prehrambenim navikama i dnevnim ponašanjem', rekao je Aronne. 'Kada glad popusti, ljudi konačno osjećaju da mogu slijediti zdrave korake koje su godinama čuli', rekao je.

Na globalnoj razini, više od 1 milijarde ljudi trenutno živi s pretilošću, a predviđa se da će možda dosegnuti i 2 milijarde do 2030.

WHO navodi da će buduće smjernice biti usmjerene na identificiranje i prioritetizaciju osoba s najvećom potrebom. WHO također preporučuje članicama da 'restartaju' svoje pristupe njegu pretilosti, tj. poboljšaju prevenciju, liječenje i kapacitete na razini sustava za rješavanje brzo rastuće javnozdravstvene krize.

'To signalizira važan iskorak u razmišljanju kakav dugo nismo vidjeli. Riječ je o pomaku prema liječenju pretilosti prvo, umjesto čekanja da se razviju brojne komplikacije koje slijede', rekao je Aronne.