Od kolagenskih prašaka do gumenih bombona za imunitet – dodaci prehrani danas su posvuda. Obećavaju ljepšu kožu, bolji san i više energije, a marketinške poruke često ih prikazuju kao čudesne saveznike zdravlja. No, stručnjaci upozoravaju da suplementi nisu uvijek potrebni, a ponekad mogu biti i štetni. Prije nego što posegnete za njima, važno je razumjeti što stvarno donose.

Počnite s hranom, ne s tabletama

Ako je moguće, nutrijente je najbolje unijeti kroz adekvatnu prehranu. Agencija za standarde hrane Ujedinjenog Kraljevstva navodi da su dodaci prehrani namijenjeni nadoknadi manjkova, održavanju unosa ili podršci pojedinim tjelesnim funkcijama. Oni trebaju nadopunjavati prehranu, a ne zamjenjivati stvarnu hranu.

Cjelovite namirnice nude mnogo više od izoliranih vitamina i minerala. Primjerice, losos ne sadrži samo omega-3 masne kiseline nego i proteine, vitamin D, selen i brojne druge korisne tvari koje u sinergiji djeluju povoljnije nego u obliku kapsule. Znanstvenici su više puta pokušali laboratorijski 'ponoviti' učinke voća i povrća u obliku tableta, ali bez uspjeha. Naime, te prednosti proizlaze upravo iz kombinacije hranjivih sastojaka u cijeloj namirnici.

Ipak, postoje situacije kada su suplementi nužni. Folna kiselina preporučuje se u trudnoći radi smanjenja rizika od oštećenja živčanog sustava fetusa, vitamin D tijekom zimskih mjeseci kad nema dovoljno sunca, a vitamin B12 osobama koje ne konzumiraju proizvode životinjskog podrijetla.

Pazite da ne pretjerate

Prekomjerno uzimanje dodataka prehrani može biti štetno. Kratkoročno može izazvati mučninu ili proljev, a dugoročno ozbiljnije posljedice. Vitamini A, D, E i K topivi su u masnoćama te se zadržavaju u tijelu. Previše vitamina D može uzrokovati nakupljanje kalcija i oštetiti bubrege ili srce, dok visoke doze vitamina A mogu dovesti do oštećenja jetre i problema u trudnoći.

Čak i vodotopivi vitamini, poput B6, mogu izazvati oštećenje živaca ako se uzimaju u velikim količinama tijekom duljeg razdoblja. Budući da većina ljudi rijetko provjerava razine vitamina i minerala u krvi, nedostatak ili višak često prolaze neprimijećeni sve dok se ne razviju simptomi.

Ne vjerujte 'čudesnim' rješenjima s društvenih mreža

Na internetu su brojni proizvodi koji se reklamiraju kao 'detoks', 'prirodni' ili 'za jači imunitet'. Ti izrazi dobro zvuče, ali nemaju znanstvenu osnovu. Riječ je o marketinškim pojmovima koji često stvaraju lažnu sliku o učinkovitosti.

Dodaci prehrani nisu lijekovi i ne prolaze strogu provjeru kvalitete i sigurnosti kao medicinski proizvodi, pa mogu biti nepravilno dozirani ili pogrešno označeni. Iako postoje pravila o zdravstvenim tvrdnjama, njihovo se provođenje teško kontrolira.

Suplementi su veliki biznis

Industrija dodataka prehrani globalno vrijedi više od 100 milijardi funti, a njezin cilj, poput svakog tržišta, jest – zarada. To oblikuje način na koji se proizvodi dizajniraju, oglašavaju i prodaju. Kada bi neki dodatak doista imao dokazano terapijsko djelovanje, preporučivali bi ga liječnici, a ne influenceri. Istraživanja potvrđuju korisnost samo nekih suplemenata, primjerice željeza ili vitamina D. Mnogi drugi nude velika obećanja bez čvrstih dokaza.

Nisu sigurni za svakoga

Činjenica da je neki dodatak dostupan bez recepta ne znači da je i siguran. Biljni pripravci poput gospine trave mogu ometati djelovanje lijekova, a vitamin K utječe na učinkovitost terapije za razrjeđivanje krvi. Visoke doze željeza mogu izazvati probavne tegobe ili smanjiti apsorpciju antibiotika. Stoga, uravnotežena prehrana ostaje najpouzdaniji izvor svih potrebnih nutrijenata. Suplementi mogu biti korisni, ali samo kad su zaista potrebni i kada ih preporuči stručnjak. Najbolji dodatak zdravlju i dalje je pravilna prehrana.