Serumi, kiseline, maske i anti-age kreme sve češće završavaju u rukama djevojčica koje još nisu ni ušle u pubertet, a taj trend sve više zabrinjava roditelje.

Umjesto blage njege primjerene dobi, djeca sve ranije posežu za proizvodima namijenjenima odraslima, često pod utjecajem društvenih mreža, ambalaže i beauty trendova.

O toj temi u RTL-ovoj emisiji Direkt govorila je Mirela Ilenić, farmaceutska tehničarka i stručnjakinja za kozmetiku, upozoravajući da dječja koža ne treba složene rutine ni aktivne sastojke kakvi se danas agresivno promoviraju.

Dječjoj koži ne treba rutina u više koraka

Prema njezinim riječima, djevojčicama je prije puberteta dovoljna vrlo jednostavna njega. Blagi sapun ili gel za čišćenje te lagana hidratantna i zaštitna krema sasvim su dostatni dok koža još nije počela prolaziti kroz hormonalne promjene.

'Djevojčice do prvih dana ulaska u pubertet ne trebaju ništa osim nekakvog blagog sapuna i nekakve blage njege, poput hidratantne zaštitne kreme', upozorila je Ilenić, dodajući da tonici, kiseline i rutine od šest koraka u toj dobi nemaju smisla.

Nakon početka puberteta, kada se pojačava lučenje sebuma i pojavljuju prve nepravilnosti, njega se može malo proširiti, ali i dalje ostaje vrlo jednostavna.

'Tri proizvoda - gel za čišćenje, tonik i krema - apsolutno su dovoljna', poručila je Ilenić.

Poseban oprez s retinolom i jakim aktivnim sastojcima

Posebnu zabrinutost izaziva sve češće reklamiranje retinola i sličnih sastojaka mlađoj populaciji. Ilenić upozorava da je dječja koža tanja, osjetljivija i propusnija, zbog čega aktivni sastojci mogu djelovati znatno agresivnije nego kod odraslih.

'Može doći do alergijskih reakcija, a doslovce se koža može i spržiti', rekla je govoreći o učinku retinola na dječju kožu.

Naglasila je i da se retinol godinama koristio kao lijek te da pripada skupini sastojaka koji bi se trebali upotrebljavati isključivo uz jasan razlog i stručni nadzor, a ne kao dio svakodnevne njege djece i tinejdžera bez problema s kožom.

Osim iritacija i oštećenja kožne barijere, stručnjakinja upozorava na širi problem sastava kozmetike. Pojedini sastojci, kaže, mogu djelovati kao endokrini disruptori, što je posebno osjetljivo u razdoblju puberteta, kada se tijelo intenzivno razvija. Roditeljima zato savjetuje da obrate pozornost na deklaracije i barem nauče prepoznati neke od najčešće spominjanih sastojaka, poput parabena i fenoksietanola.

Dodatan problem vidi u proizvodima koji su vizualno i mirisno prilagođeni djeci, iako sadrže sastojke koji im nisu potrebni. Šarene maske za lice, proizvodi s mirisom bombona i privlačna ambalaža lako mogu stvoriti dojam da su sigurni i primjereni najmlađima.

Ilenić upozorava da roditelji ne bi smjeli kupovati proizvod samo zato što izgleda bezazleno ili je jeftin, već uvijek trebaju provjeriti sastav.

Kada je riječ o kozmetici primjerenoj mlađoj dobi, stručnjakinja smatra da su najprihvatljiviji proizvodi blago obojeni balzami za usne ili vrlo lagana njega bez agresivnih sastojaka. Sve ostalo, osobito skincare rutina u više koraka, trebalo bi ostaviti za kasnije godine.

Naglašava i da sastojci poput hijaluronske kiseline nisu nešto što treba djeci jer se koža rađa s prirodno visokom razinom vlage, elastičnosti i punoće.

Poruka roditeljima je jasna: dječja koža ne traži anti-age njegu, već zaštitu, jednostavnost i mjeru.