Tko je ikad ušao u tradicionalnu japansku sobu, zna da je prvo što se osjeti blagi, travnati miris. Za njega je zaslužna igusa, biljka iz porodice sitova koja se uzgaja, suši i potom plete u gornji sloj tatamija. Takve sobe, poznate kao washitsu, stoljećima su dio japanske kulture, a mnogi Japanci tvrde da se u njima osjećaju mirnije. Sve donedavno to je, međutim, bila više narodna mudrost nego dokazana činjenica.

Što su otkrili znanstvenici

Tim sa Sveučilišta Kyushu, predvođen izvanrednim profesorom Kuniyoshijem Shimizuom, odlučio je provjeriti ima li tim tvrdnjama znanstvenog temelja. Sedamnaestero mladih volontera rješavalo je zadatke sjedeći naizmjence na prostiračima od igusa i na običnim plastičnim prostiračima, dok su im istraživači pomoću EEG-a pratili moždanu aktivnost.

Dok su sudionici samo mirovali, razlike nije bilo. No čim su se uhvatili zadataka, na tatamiju su u prednjem dijelu glave bili izraženiji beta valovi, koji se povezuju s budnom koncentracijom. Uz to su i brže reagirali.

'Rezultati EEG-a pokazali su da su sudionici, dok su na prostiračima od igusa rješavali zadatke, imali pojačanu aktivnost beta valova u pojedinim dijelovima mozga. To upućuje na bolji fokus i veću kognitivnu uključenost', objasnio je Shimizu.

Manje napetosti i miris koji osvaja

Sudionici su nakon svake sesije ispunjavali i upitnik o raspoloženju koji je obuhvaćao sedam osjećaja, od ljutnje do umora. Šest ih se mijenjalo gotovo jednako bez obzira na podlogu, no jedan se izdvojio: napetost i tjeskoba nakon sjedenja na tatamiju pale su otprilike dvostruko više nego nakon plastičnog prostirača. Većini se, uz to, više svidio i miris trave.

Znanstvenici još ne znaju što točno stoji iza tog učinka. Moguće je da miris igusa djeluje preko osjetila njuha, koje je usko povezano s emocijama i sjećanjima, ali ulogu mogu imati i tekstura, izgled ili jednostavno kulturna bliskost s tatamijem.

Treba li nam tatami u dnevnom boravku?

Prije nego što krenete u potragu za japanskim prostiračem, valja imati na umu da je riječ o malom istraživanju s tek jednom sesijom po sudioniku. Rezultati, objavljeni u časopisu Scientific Reports, predstavljaju zanimljive rane dokaze, ali ne i potvrdu da tatami poboljšava zdravlje mozga. I sam Shimizu ističe da je sljedeći korak ponoviti eksperiment na većoj i raznolikijoj skupini ljudi.

Ipak, istraživanje podsjeća da tradicionalne navike često kriju pitanja vrijedna znanstvene provjere. A ako se pokaže da stari Japanci i ovdje imaju pravo, kutak s tatamijem mogao bi postati novi hit među ljubiteljima mirnog, promišljeno uređenog doma.