Nekad je bila predmet sprdnje i sumnje, a danas se vraća s ozbiljnom znanstvenom podlogom. Alkalna dijeta, planetarno popularna početkom 2010-ih, ponovno je u fokusu – i to uz tvrdnje da može potaknuti brzo sagorijevanje masnoća, očuvati mišićnu masu i smanjiti zdravstvene rizike, bez nuspojava kakve prate popularne injekcije za mršavljenje GLP-1
Novi val istraživanja sugerira da iza ovog retro trenda stoji puno više toga od celebrity hypea, a stručnjaci ga već nazivaju game changerom u borbi protiv pretilosti.
Objava Victorije Beckham
Alkalna dijeta postala je globalni fenomen 2013. godine, nakon što je Victoria Beckham na Twitteru podijelila fotografiju kuharice Honestly Healthy uz komentar: 'Obožavam ovu zdravu kuharicu!'
U tom je razdoblju bivša spajsica bila jednako poznata po vitkoj figuri i strogoj prehrani kao i po modnoj karijeri, a knjiga koja je promovirala 'alkalni način prehrane' ubrzo je postala bestseler. Trend su brzo prigrlile i druge zvijezde, među njima Gwyneth Paltrow, Jennifer Aniston i supermodel Elle Macpherson.
Što je zapravo alkalna dijeta?
Osnovna ideja bila je podjela namirnica na 'kisele' i 'alkalne'. Meso, perad, mliječni proizvodi, jaja, procesuirana hrana i alkohol smatrani su namirnicama koje u tijelu 'stvaraju kiselinu' i narušavaju prirodnu ravnotežu organizma.
S druge strane, svježe voće, povrće, orašasti plodovi, mahunarke i cjelovite žitarice proglašeni su alkalnima – hranom koja navodno vraća ravnotežu, poboljšava energiju, pamćenje i san te čak usporava starenje. Zagovornici su tvrdili da izbacivanjem 'kiselih' namirnica možemo spriječiti sve od umora i nadutosti do srčanih bolesti, osteoporoze, pa čak i raka.
Ozbiljne kontroverze
Jednako brzo kako je stekla popularnost, alkalna dijeta pala je u nemilost struke. Liječnici su odbacili tvrdnje da se pH vrijednost krvi može promijeniti prehranom ili da dijeta može spriječiti rak. Dodatni udarac stigao joj je 2017. godine, kada je Robert Young, samozvani 'naturopatski liječnik' koji se smatrao idejnim začetnikom te dijete, završio u zatvoru zbog neovlaštenog liječenja i obmane teško bolesnih pacijenata.
Znanost vraća alkalnu dijetu u igru
Više od desetljeća kasnije alkalna prehrana se vraća, ali u znanstveno utemeljenijem obliku. Fokus više nije na promjeni pH krvi, već na mjerljivom pojmu zvanom potencijalno bubrežno kiselinsko opterećenje (PRAL).
PRAL pokazuje koliko kiseline bubrezi moraju izlučiti nakon što se hrana metabolizira. Namirnice poput voća, povrća i mahunarki imaju negativan PRAL, a meso, mliječni proizvodi i rafinirane žitarice proizvode više kiselih nusprodukata. Znanstvenici vjeruju da dugoročno nakupljanje tih nusprodukata može pridonijeti razvoju kroničnih bolesti.
'Bolje od injekcija za mršavljenje'
Endokrinologinja Hana Kahleova iz Washingtona smatra da alkalna prehrana može biti snažno oružje protiv pretilosti. 'Što više alkalne hrane jedete, to tijelo lakše gubi kilograme', kaže. 'GLP-1 lijekovi, poput Mounjara, učinkoviti su, ali su skupi, imaju nuspojave i često uzrokuju gubitak mišićne mase. Neki ljudi na kraju budu u lošijem stanju nego prije terapije.'
Studija koju je vodila, u suradnji sa sveučilištima Utah i George Washington, pratila je 62 osobe s viškom kilograma. Sudionici su četiri mjeseca slijedili alkalnu vegansku prehranu s niskim udjelom masti, a zatim i mediteransku prehranu – bez ograničenja kalorija. Rezultati su bili iznenađujući: na alkalnoj dijeti sudionici su u prosjeku izgubili oko šest kilograma, a na mediteranskoj prehrani nije zabilježen gubitak težine.
'Onima na mediteranskoj prehrani snizio se krvni tlak, ali onima na veganskoj poboljšali su se krvni tlak, osjetljivost na inzulin i masnoće u krvi – uz gubitak masnoće i dobivanje mišićne mase’, ističe dr. Kahleova. Objašnjava da 'kisela' hrana potiče lučenje kortizola, hormona stresa koji može usporiti metabolizam i potaknuti nakupljanje masnoće, osobito u području trbuha.
Skepticizam i upozorenja
Ipak, nisu svi stručnjaci jednako oduševljeni. Profesorica Susan Lanham-New sa Sveučilišta Surrey upozorava da su rezultati možda djelomično posljedica manjeg unosa kalorija. 'Kad se statistika prilagodi energetskom unosu, razlika gubi na snazi. Sudionici su jednostavno jeli manje', tvrdi.
Nutricionistkinja Grace Kingswell upozorava i na moguće nutritivne nedostatke loše isplanirane veganske prehrane, osobito kad je riječ o unosu proteina. Unatoč svemu, stručnjaci se slažu u jednom – nema potrebe za strogim pravilima. 'Cilj nije jesti isključivo alkalnu hranu, nego napraviti pomak prema zdravijem obrascu prehrane', kaže dr. Kahleova. Uostalom, čak i Gwyneth Paltrow danas priznaje da si povremeno priušti tanjur tjestenine.