Iako su godinama promovirani kao 'zdrava alternativa šećeru', nova istraživanja sve glasnije upozoravaju da zaslađivači mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje mozga.

Opasnosti eritrola

Od proteinskih pločica do energetskih napitaka, eritritol se godinama smatrao sigurnom zamjenom za šećer. No, novo istraživanje američkih znanstvenika sugerira da ovaj sveprisutni zaslađivač možda tiho narušava jednu od najvažnijih zaštitnih linija u tijelu – krvno-moždanu barijeru – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za zdravlje srca i rizik od moždanog udara.

Studija Sveučilišta Colorado pokazala je da eritritol može oštetiti stanice krvno-moždane barijere, koja inače sprječava prolazak štetnih tvari do mozga, a istodobno propušta hranjive. Znanstvenici su stanice izložili količinama eritritola kakve se nalaze u krvi nakon što osoba popije gazirano piće zaslađeno tim spojem. Rezultat je bio lančani niz oštećenja stanica koji bi mogao učiniti mozak ranjivijim na stvaranje krvnih ugrušaka – glavnog uzroka moždanog udara.

Dvostruki udar na stanice

Istraživači su uočili da eritritol pokreće oksidativni stres, odnosno preplavljuje stanice štetnim molekulama slobodnih radikala, dok istodobno smanjuje prirodnu antioksidativnu obranu tijela. Taj dvostruki napad ugrozio je normalno funkcioniranje stanica, a u nekim slučajevima doveo i do njihove smrti.

Posebno zabrinjavajući pokazao se utjecaj na krvne žile i njihovu sposobnost regulacije protoka krvi. Zdrave žile šire se kada organima treba više krvi – primjerice pri tjelesnoj aktivnosti – i sužavaju kada je potreba manja. Studija je otkrila da eritritol narušava ovaj sustav, smanjujući proizvodnju dušikovog oksida i povećavajući endotelin-1. Posljedica su opasno sužene krvne žile, što može mozgu uskratiti kisik i hranjive tvari – poznati znak rizika za ishemijski moždani udar.

Blokada prirodne obrane

Još alarmantnije, eritritol se pokazao kao saboter prirodne zaštite od krvnih ugrušaka. Istraživanje je pokazalo da ovaj zaslađivač može blokirati prirodni mehanizam razgradnje krvnih ugrušaka, čime povećava rizik od njihovog širenja u krvotoku. Nalazi se podudaraju s ranijim studijama na ljudima koje su pokazale da visoke razine eritritola u krvi udvostručuju rizik od srčanog ili moždanog udara.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da istraživanje ima ograničenja. Eksperimenti su rađeni na izoliranim stanicama u laboratorijskim posudama, a ne na cijelim krvnim žilama. Stanice se u tijelu mogu ponašati drukčije, pa će za konačne zaključke trebati sofisticiraniji modeli poput koji bolje oponašaju stvarnu fiziologiju.

Različit od aspartama

Važno je i to da eritritol zauzima posebno mjesto među zaslađivačima. Za razliku od aspartama ili sukraloze, riječ je o šećernom alkoholu – spoju koji tijelo i samo prirodno proizvodi u malim količinama. Zbog te klasifikacije eritritol nije bio obuhvaćen nedavnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije koje obeshrabruju korištenje umjetnih zaslađivača za regulaciju tjelesne težine.

Proizvođači hrane rado koriste eritritol jer se ponaša slično šećeru – daje oko 80 posto njegove slatkoće, ali bez intenzivnog umjetnog okusa i s manje kalorija. Zato se nalazi u tisućama proizvoda, osobito u 'sugar-free' i 'keto-friendly' linijama.

Pitanje ravnoteže

Regulatorne agencije poput Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i američke FDA do sada su odobravale eritritol kao siguran za konzumaciju. No, novi rezultati pridružuju se sve većem broju dokaza da čak i prirodne zamjene za šećer mogu nositi neočekivane zdravstvene rizike.

Za potrošače to otvara važna pitanja o ravnoteži: s jedne strane zaslađivači poput eritritola mogu pomoći pri kontroli težine i prevenciji dijabetesa, ali s druge, redovita konzumacija možda slabi zaštitne mehanizme mozga i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Stručnjaci naglašavaju da je upravo to izazov suvremene nutricionistike – razumjeti dugoročne učinke novih dodataka prehrani koji su postali sveprisutni. Dok eritritol može pomoći u izbjegavanju štetnog utjecaja pretjerane konzumacije šećera, njegova potencijalna uloga u narušavanju krvno-moždane barijere otvara ozbiljna pitanja.

Znanstvenici stoga nastavljaju istraživati ove zabrinjavajuće veze, a potrošačima se preporučuje oprez. Jer, kako se sada čini, nijedan zaslađivač možda nije u potpunosti bez rizika.