Američki tehnološki div Google suočava se s oštrim kritikama u Finskoj nakon što je na dvjema lokacijama namijenjenima izgradnji velikih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju posječeno, prema procjenama ekologa, oko 400.000 stabala. Finske vlasti naredile su privremenu obustavu radova jer kompanija prije krčenja šuma nije provela potrebne procjene utjecaja na okoliš, piše britanski Guardian.

U blizini gradića Muhos, na sjeveru Finske, na površini od 330 hektara donedavno se prostirala šuma s približno 250.000 stabala. Danas je ondje golemo blatnjavo područje prekriveno tragovima teške mehanizacije, lokvama i ostacima korijenja.

Prema pisanju Guardiana, Google je uklonio ne samo stabla nego i površinski sloj tla, a lokalni stanovnici upozoravaju da se smeđa voda s gradilišta slijeva u potok povezan s rijekom Oulujoki.

'To nema kraja. Proteže se unedogled', rekla je ekologinja Mari Annala iz Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL), promatrajući snimke nekadašnje šume.

Posječeno oko 400.000 stabala

Osim približno 250.000 stabala na području Muhosa, Annala procjenjuje da je dodatnih 150.000 posječeno na drugoj lokaciji, u Otanmäkiju, oko stotinu kilometara jugoistočno.

Finsko tijelo za izdavanje dozvola i nadzor (LVV) početkom listopada naredilo je Googleu privremenu obustavu radova na objema lokacijama jer prije krčenja nije provedena potrebna procjena utjecaja na okoliš.

Googleov direktor za Finsku Antti Järvinen ispričao se zbog krčenja šuma, ali je ustvrdio da je kompanija postupala u skladu sa svojim tadašnjim razumijevanjem zakonskih propisa.

Projekt vrijedan 13 milijardi eura

Muhos i Otanmäki dio su Googleova infrastrukturnog projekta za umjetnu inteligenciju vrijednog 13 milijardi eura, najvećeg takvog ulaganja u povijesti Finske.

Zbog hladne klime, velikih površina zemljišta te geopolitičke i geološke stabilnosti, Finska je postala posebno privlačna tehnološkim kompanijama koje traže lokacije za podatkovne centre. Trenutačno je u različitim fazama planiranja čak 145 novih podatkovnih centara.

Finska vlada podržava takva ulaganja zbog očekivanih gospodarskih koristi. Premijer Petteri Orpo ranije je istaknuo da je privlačenje investicija jedan od glavnih prioriteta države te da podatkovno gospodarstvo donosi dugoročne koristi.

Međutim, nakon otkrića o krčenju šuma priznao je da je riječ o ozbiljnom problemu, opisavši događaje u Muhosu kao 'hladan tuš'.

'Nikada nisam čula da je neka kompanija učinila nešto slično'

Predsjednica Finskog udruženja za zaštitu prirode Hanna Halmeenpää izjavila je da nije mogla vjerovati kada je doznala što se dogodilo.

'U početku nisam mogla vjerovati. Nikada nisam čula da je neka kompanija učinila nešto slično u Finskoj', rekla je.

Smatra da je Google iskoristio sustav koji se u velikoj mjeri temelji na povjerenju. 'Kupili su golemo zemljište i jednostavno počeli sjeći. Samo tako. To je čista arogancija', poručila je.

Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se traži stroža regulacija podatkovnih centara i uvođenje naknade kojom bi se lokalnim zajednicama nadoknadila šteta nastala zbog takvih projekata.

Koliko Finska zapravo dobiva od podatkovnih centara?

Velika ulaganja otvorila su i pitanje stvarne gospodarske koristi za Finsku. Jussi Kangasharju, profesor računarstva na Sveučilištu u Helsinkiju, upozorava da podatkovni centri otvaraju relativno malo radnih mjesta, dok velik dio gospodarskih koristi odlazi međunarodnim kompanijama.

'To su međunarodne kompanije koje pružaju usluge međunarodnim korisnicima. Vrlo malo poreza na dobit ostaje u Finskoj. Podatkovni centri u konačnici donose vrlo malo koristi bilo kome osim njihovim operaterima', rekao je.

Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje korištenja finskih obnovljivih izvora energije za potrebe velikih međunarodnih korporacija, kao i mogući utjecaj podatkovnih centara na cijene električne energije za kućanstva.

Stanovnici tvrde da su divlje životinje pobjegle iz šume

U selu Otanmäki posljedice krčenja šuma već osjećaju lokalni stanovnici. Anni Ranta, čija obitelj ondje živi generacijama, tvrdi da su se nakon sječe stabala vukovi počeli pojavljivati u naselju.

'Vukovi su dolazili u selo jer su sve divlje životinje napustile šumu. Pobjegle su', rekla je.

Osim uništavanja prirode, zabrinjava je buka budućeg podatkovnog centra, ali i mogućnost da bi takva infrastruktura mogla postati potencijalna meta Rusije.

Njezin otac Pentti Korhonen, umirovljeni vodič za boravak u divljini, kaže da je nakon uništavanja šume voda u lokalnom potoku postala smeđa.

Biolog Vesa Hyyryläinen upozorava da su krčenjem šuma ugrožena i staništa ptica, među kojima su troprsti djetlići. 'Pitam se zašto moramo žrtvovati toliko svoje prirode. Sve daju previše olako', rekao je.

Ipak, priznaje da lokalne vlasti pokušavaju privući nova ulaganja i otvoriti radna mjesta u područjima iz kojih se mladi sve više iseljavaju.

Google obećava sadnju novih stabala

Google je priopćio da poduzima mjere za zaštitu kvalitete vode na lokaciji Muhos te da planira posaditi stabla na površini od 130 hektara. Međutim, organizacije za zaštitu prirode smatraju da takva mjera nije dovoljna u odnosu na razmjere već nastale štete.

Iz kompanije su potvrdili da su nakon primitka dopisa finskog regulatora 6. listopada zaustavili pripremne radove na objema lokacijama.

'Postupit ćemo u potpunosti u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela', poručili su iz Googlea.

Finsko Ministarstvo okoliša najavilo je da prati razvoj sektora podatkovnih centara i primjenu postojećih propisa te da je spremno predložiti zakonske izmjene ako se pokažu potrebnima.